Hermelin
| Hermelin | |
|---|---|
| |
| Status zaštite | |
 Status zaštite: Najmanja zabrinutost (lc) | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Mammalia |
| Red: | Carnivora |
| Porodica: | Mustelidae |
| Potporodica: | Mustelinae |
| Rod: | Mustela |
| Vrsta: | M. erminea |
| Dvojno ime | |
| Mustela erminea Linnaeus, 1758 | |
| Raspon | |
 Karta rasprostranjenosti | |
Hermelin ili zerdav (lat. Mustela erminea) je mali sisavac iz roda lasica, porodice kuna.
Rasprostranjenost
Hermelini se mogu naći na skoro svakom dijelu sjevernog umjerenog, podarktičkog i arktičkog pojasa Europe, Azije, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država.
Većinu prostora gdje žive, hermelini dijele sa malim lasicama. Tamo gdje nema malih lasica, hermelini su manjih dimenzija (oko 70 grama težine).
Opis
Hermelini su dugi oko 30 cm, pri čemu su mužjaci obično dosta veći od ženki.
Hermelini su dugački i vitki, što je neobično s obzirom da žive u sjevernim područjima Zemlje. Svoj vitki oblik hermelini nadoknađuju kratkim nogama, malim ušima, brzim metabolizmom i, zimi, debelim krznom.
Krzno hermelina je smeđe boje, sa izuzetkom trbuha koji je bijele boje i vrha repa koji je uvijek crn. U zimu, krzno je gušće i duže, a u područjima gdje snijeg dugo traje i bude dubine više od 3 cm, krzno hermelina postepeno dobiva snježnobijelu boju. Ovakav snježnobijeli hermelin je u umjetnosti često predstavljao čistost i nevinost. U isto vrijeme, to krzno je kroz povijest bilo jako cijenjeno.
Hermelini su uglavnom noćne životinje, ali ponekad izlaze u lov i danju.
Hermelini su mesožderi. Jedu kukce, zečeve, glodavce kao što su miševi, štakori, i druge, zatim druge male sisavce, ptice, ptičja jaja i mladunce, ponekad ribu, guštere, vodozemce i beskralježnjake. Vrlo spretno se penje po stablima, i može sići sa stabla okrenut glavom nadolje, kao vjeverica.
Hermelini su u stanju ubiti i mnogo veće životinje od sebe. Kada se nađe u situaciji da ima više plijena nego što može pojesti, hermelin često ubija i preko mjere da bi hranu ostavio za kasnije. Kada se to dogodi, hermelin obično polomi vrat žrtvi, bez ranjavanja tijela. Kao i druge kune, i oni najčešće ubijaju plijen zadajući ugrize u središte lubanje da bi trenutno zaustavili glavne moždane funkcije poput disanja. Ponekad, međutim, najprije zadaju ugrize po drugim dijelovima tijela. U predjelima gdje dijele isti teritorij sa malim lasicama, hermelini obično hvataju veći, a lasice manji plijen. Također, mužjaci se hrane većim plijenom nego ženke.
Hermelini, međutim, predstavljaju izvor hrane za vukove, lisice, mačke i jazavce.
Literatura
- King, Carolyn. The Natural History of Weasles and Stoats. London: A & C Black, 1987. ISBN 0-7470-1800-6.
- Mustelid Specialist Group (1996). Mustela erminea. 2006 IUCN crvena lista ugroženih vrsta. IUCN 2006. Dobavljeno: 9 May 2006.
- Buckley, D.J., Sleeman, D.P. and Murphy, J. 2007. Feral ferrets Mustela putorius furo L. in Ireland. Ir. Nat. L. 28:356–360.