Herci Ganza
Herci Ganza (Split, 1969.), hrvatska komparativistica, talijanistica, arhivistica, nakladnica, urednica izdanja, organizatorica i voditeljica manifestacija, povjesničarka grada Splita, hrvatskog športa i klapskog pjevanja.[1]
Životopis
Rodiola se je u Splitu. U Zagrebu na Filozofskom fakultetu je studirala komparativnu književnost i talijanski jezik te apsolvirala doktorski studij književnosti. Okončavši studij, radi u izdavaštvu kao autorica i urednica raznovrsnih publikacija – od prigodnih kataloga, slikovnica, stručnih priručnika te monografskih izdanja vezanih za zavičaj, prvenstveno za povijest grada Splita. Dosta je pridonijela povijesti športa u Splitu kroz istraživački rad i izdavaštvo. Prvom je članicom u povijesti Komisije u za povijest športa Splitskog saveza športova. Redovitom je dopisnicom časopisa Olimpa u prilogu Povijest hrvatskog športa. Nakon poziva ravnatelja FDK-a Mije Stanića napisati monografiju o Omiškom klapskom festivalu, postupno se usmjerila u bavljenju klapskom glazbom, jer su ju ugledne osobe iz klapske glazbe preporučivale i molile za izradu monografija. Deset je godina bila glavno murednicom časopisa Saveza izviđača Hrvatske Svijeta skauta.[1]
Izvan izdavaštva, radila je u knjižnici splitske I. gimnazije, zatim kao voditeljica snimanja ili asistentica redatelja u filmskoj produkciji, kao organizatorica i voditeljica nekih gradskih i međunarodnih manifestacija kao što su Praznik cvijeća, Međunarodno natjecanje florista, Stoljeće splitskog skautizma, Godina Miljenka Smoje; arhivistica u Hrvatskim cestama. Cijeli život je u volonterskom društveno-korisnom radu s mladima, djecom i osobama s intelektualnim poteškoćama (disco-zabava Ples s anđelima, jedriličarske regate) surađujući s brojnim udrugama splitskog civilnog sektora. Vanjskom je suradnicom splitske Gradske knjižnice Marka Marulića, gdje je pokrenula, vodila i surađivala na uređenju Zavičajnog pjesničko-glazbenog odjela Dalmatina, gdje će se naći ostavština Jakše Fiamenga i Ljube Stipišića Delmate te splitska fonoteka druge polovice 20. stoljeća. Cijeli je život u skautskom pokretu. [1]
Članicom je Hrvatskog arhivističkog društva i Hrvatskog društva za povijest športa .[1]
Djela
Auktorica je publikacija: (stanje studenoga 2025.)[1]
- Lovrinac (1998.)
- Jedriličarski klub Labud (2000.)
- Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2004.)
- Lovrinac (2008.)
- Laureati grada Splita (2009.)
- Ja, kulturoplovac: priručnik za nastavnike, trenere i voditelje dječjih timova (2009.)
- Laureati grada Splita (2010.)
- Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje (2013.)
- Spomenica Hrvatskog veslačkog kluba Gusar (2014.)
- Festival dalmatinskih klapa Omiš 1967.-2016. (2017.)
- Lovrinac (2018.)
- „Nima 'vaki testamenti“ – biografija Ljube Stipišića Delmate (2019.)
- „Fala ti, Bože, ča iša san ovin svitom“ – klapa Vinčace 1999.-2019. (2020.)
- 101 godina električne energije u Splitu : Elektrodalmacija 1920.-2021. (2021.)
- Gradski zbor Brodosplit 50 : „Gremo mi puntari!“ (2022.).
Urednicom je publikacija: (stanje studenoga 2025.)[1]
- Marjane, naš Marjane (2001.)
- KUDŽ Filip Dević (2003.)
- Jednom izviđač – uvijek izviđač autora Zorana Fistonića (2011.)
- Osnove oceanografije autora Duje Bonačića (2014.)
- Gimnastička priča Zlatna vila autorice Deni Borozan (2016.)
- Koji san ja čovik? Vedrana Limića (2017.)
- Od garzuna do penšjuna Ante Ćiće Ganze (2020.)
Nagrade i priznanja
- nominirana za nagradu Splitski cvit za volonterski rad kao organizatorica Plesa s anđelima
- nominirana za nagradu Splitski cvit za knjigu Heroine splitskoga sporta – Ženska strana medalje
- 2011.: Odlikovanje Mirjam Tecilazić, najviše izviđačko odlikovanje, dodijelio Splitski skautski zbor
- nominirana 2014. za osobnu Nagradu Grada Splita, kao autorica ženske športske povijesti Splita