Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Helena Delaš

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Helena Delaš
Rođenje 1973.
Vinkovci, Hrvatska
Polje filologija (kroatistika)
Institucija Filozofski fakultet u Zagrebu
Alma mater Sveučilište u Zagrebu
Poznat po viša lektorica Odsjeka za kroatistiku FFZG-a

Helena Delaš (Vinkovci, 1973.), hrvatska je jezikoslovka (kroatistica). Zaposlena na Filozofskom fakultetu u Zagrebu (Odsjek za kroatistiku). Posebno područje interesa joj je hrvatska akcentologija.[1]

Životopis

Rođena 1973. godine u Vinkovcima. Osnovnu školu završila u Jarmini, matematičku Gimnaziju u Vinkovcima, a u Osijeku srednju glazbenu školu. Studirala jednopredmetnu kroatistiku na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirala 1999. (profesor hrvatskoga jezika i književnosti), magistrirala 2003. na Poslijediplomskome znanstvenom studiju kroatistike jezičnoga smjera, doktorirala 2009. na Doktorskome studiju kroatistike. 2002. godine izabrana u zvanje mlađeg asistenta na Katedri za hrvatski jezik i književnost u Odsjeku za izobrazbu učitelja Učiteljske akademije Sveučilišta u Zagrebu. 2003. godine izabrana u nastavno zvanje lektora za predmet Jezične vježbe na Katedri za hrvatski standardni jezik u Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U skladu sa svojim znanstvenim i stručnim interesom diplomirala, magistrirala i doktorirala na temama iz akcentologije hrvatskoga jezika (tema diplomskoga rada: Jedan ogled naglaska posavskoga govora; tema magistarskoga rada: Silazni naglasci na nepočetnim slogovima riječi, tema doktorskoga rada: Hrvatska standardna prozodija s obzirom na usporedbu dvaju naglašivanja: Starčevićeva i Daničićeva).

Na Odsjeku za kroatistiku predaje kolegije Jezične vježbe 1 i Jezične vježbe 2 (preddiplomski studij) te kolegij Hrvatska standardna prozodija (diplomski studij).[2]

Zalaže se za "jednoznačnost i jednostavnost" hrvatskoga standardnog jezika i protivi se "dvostrukostima i umnoženenim iznimkama".[3]

Izabrana bibliografija

  • Prozodija Šime Starčevića, Pergamena, Zagreb, 2012. (znanst. monografija)
  • Hrvatska preskriptivna akcentologija, Pergamena, Zagreb, 2013. (znanst. monografija)

Izvori