Hatski jezik | |
| Države govorenja: |
– |
| Regije govorenja: |
Anatolija |
| Broj govornika: | izumrli jezik |
| Rang: | |
| Razredba: | izolirani jezici
|
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1: | – |
| ISO 639-2: | – |
| ISO 639-3: | xht |
| Vidi također: Jezik | Jezične porodice i jezici | Popis jezika po kodnim nazivima | Popis jezika | |
Hatski jezik (ISO 639-3: xht; het. hattili) je jezik drevnih Hata, izumrli jezik koji se govorio u Anatoliji. Vrlo malo se zna o hatskom jeziku.
Izvori
Hatski je poznat po imenima i malom broju dvojezičnih hetitsko-hatskih tekstova koji su pronađeni. Od njih je najznačajniji Mjesečev bog koji je pao s neba. Jezik se zapisivao klinastim pismom, na isti način kao hetitski.
Osobine
Hatski je bio vjerojatno aglutinativni jezik. Poznato je svega nekoliko prefiksa i sufiksa s jednostavnim značenjima:
- wa- (kolektivnu množina): wa-sapu "bogovi"
- le- množina: le-pinu "djeca"
- i- posvojnost: le-i-binu "njegova djeca"
- -il pridjev muškog roda: Arinn-il "Arinnin"
- -it pridjev ženskog roda: Arin-it "Arinnina"
- -an, -un genitiv: takeha-un "lava" (takeha "lav")
Poznati rječnički fond uključuje npr.:
- pinu "dijete"
- sapu "bog"
- Kašku "Mjesečev bog" (ime)
- Wurušemu "Sunčeva božica" (ime)
- hilamar "hram"
U hatskom postoji određen broj riječi koje imaju hurijske usporednice:
Jezik sigurno nije semitski niti indoeuropski. Dosta jezikoslovaca povezuje hatski sa sjeverozapadnim kavkaskim jezicima kao što su npr. adigejski i abhaski jezik. O tome ne postoji općenito slaganje među stručnjacima, pa se za sada jezik smatra izoliranim.
Vidi još
U Wikipediji
Literatura
- Дунаевская И. М. О структурном сходстве хаттского языка с языками северо-западного Кавказа. — Сборник в честь академика Н. А. Орбели. — М.-Л., 1960.
- Камменхубер А. Хаттский язык // Древние языки Малой Азии. Сборник статей. Под редакцией И. М. Дьяконова и Вяч. Вс. Иванова. М.: «Прогресс», 1980.
- Немировский, Александр Иосифович. Этруски. От мифа — к истории. М. 1980.
- Ardzinba, Vladislav. (1974): Some Notes on the Typological Affinity Between Hattian and North-West Caucasian (Abkhazo-Adygian) Languages. In: «International Tagung der Keilschriftforscher der sozialistischen Länder», Budapest, 23.-25. April 1974. Zusammenfassung der Vorträge (Assyriologica 1), p. 10-15.
- Chirikba, Viacheslav (1996): Common West Caucasian. The Reconstruction of its Phonological System and Parts of its Lexicon and Morphology. Leiden: CNWS Publications, 452 pp. [Chapter XI. The relation of West Caucasian to Hattic, p. 406—432].
- Dunaevskaja, Irina. (1973): Bemerkungen zu einer neuen Darstellung altkleinasiatischer Sprachen. 2. Zum Hattischen. In: Orientalische Literaturzeitung 68, Leipzig, 1/2.
- Girbal, Christian. (1986): Beiträge zur Grammatik des Hattischen (Europäische Hochschulschriften Reihe XXI, Bd. 50). Frankfurt am Main, Bern, New York: Verlag Peter Lang, V+201 pages.
- Kammenhuber, Annelis (1969): Das Hattische. In: Handbuch der Orientalistik, Abteilung I, Bd II, Abschn. 1/2.
- Klinger, Jörg. (1996): (StBoT 37) Untersuchungen zur Rekonstruktion der hattischen Kultschicht. Wiesbaden: Harrassowitz, xx+916 p.
- Schuster, H.-S. (1974): Die Hattisch-Hethitischen Bilinguen. I. Einleitung, Texte und Kommentar. Teil 1. Leiden: E.J. Brill.
- Soysal, Oğuz (2004): Hattischer Wortschatz in hethitischer Textüberlieferung, Leiden/Boston: Brill.
- Taracha, P. (1995): Zum Stand der hattischen Studien: Möglisches und Unmöglisches in der Erforschung des Hattischen. In: Atti del II Congresso Internaziomale di Hittitologia a curo di Onofrio Carruba — Mauro Giorgieri — Clelia Mora. Studia mediterranea. 9. Gianni Iuculano Editore. Pavia, p. 351—358.