Hrvatske željeznice

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s HŽ)
Skoči na:orijentacija, traži
  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir tvrtka
Upravna zgrada Hrvatskih željeznica u Zagrebu
Parna lokomotiva izložena u Vinkovcima

Hrvatske željeznice (HŽ) ime je javno prometne tvrtke za upravljanje željezničkom infrastrukturom, te za javni, putnički i teretni prijevoz u Republici Hrvatskoj.

Podjela

Podjelom trgovačkog društva HŽ - Hrvatske željeznice d.o.o. osnivaju se trgovačka društva: HŽ Infrastruktura d.o.o., HŽ Putnički prijevoz d.o.o., HŽ Cargo d.o.o. i HŽ Vuča vlakova d.o.o. i krovno društvo HŽ-Holding d.o.o. Razdvajanjem od 1. studenog 2012. postoje tri zasebna i samostalna poduzeća:

  • HŽ Cargo d.o.o.
  • HŽ Putnički prijevoz d.o.o.
  • HŽ Infrastruktura d.o.o.

Povijest

Hrvatske željeznice su osnovane 1990. iz bivše JŽ ("Jugoslavenske željeznice") Zagrebačke Divizije. Vozni park je inicijalno bio onaj zatečen u vrijeme raspada Jugoslavije. S vremenom je moderniziran, a trenutačno se vrši daljnja modernizacija.

Prva željeznička dionica na području današnje Republike Hrvatske sagrađena je 1860. godine u Međimurju: željeznička pruga iz mađarske Nagykanizse preko Čakovca i Kotoribe vodila je dalje prema Pragerskom u Sloveniji. Vrijedi napomenuti da je ta pruga - premda je samo manji njen dio prolazio preko hrvatskog područja (Međimurje je u vrijeme izgradnje pruge bilo dio Hrvatske, da bi u siječnju 1861. godine odlukom Beča bilo priključeno Ugarskoj) izgrađena svega 35 godina nakon prve europske željezničke pruge, koja je 1825. godine bila uspostavljena između gradova Stockton i Darlington u Engleskoj.[1] Pruge koje su povezivale Rijeku, najznačajniju luku na području Hrvatske, s Trstom (te dalje s Bečom), te sa Zagrebom (i dalje s Budimpeštom) puštene su u promet 1873. godine.[2]

Infrastruktura

Pružna mreža u Hrvatskoj
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Željezničke pruge u Hrvatskoj

U Hrvatskoj je danas izgrađeno 2.988,796 km željezničkih pruga. Željeznička infrastruktura se sastoji od:

  • 2468 km jednokolosiječne pruge
  • 254 km dvokolosiječne pruge
  • 980 km električne pruge 25kV 50Hz.

Sigurosni sustav

Trenutno najveća dozvoljena brzina na dijelovima mreže je 160 km/h.

  • Sustav vođenja vlaka: u kolodvorima se kretanje vlakova uglavnom osigurava pomoću kolodvorskih signalno-sigurnosnih uređaja (mehaničkih, elektro-mehaničkih, elektro-relejnih), a na otvorenoj pruzi uređajima međukolodvorske ovisnosti (MO) i automatskog pružnog bloka (APB) i to uglavnom na važnijim linijama.
  • Automatski sustav zaštite vlaka INDUSI (I60) (Autostop-uređaj)

Usklađivanje i interoperabilnost s europskim željezničkim mrežama

U sklopu Europske željezničke politike nastoji se standardizirati željeznička mreža i svi prateći uređaji i vozila. Tako će biti potrebno, a već se i planira, u okviru projekta Europskog sustava upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) i uvođenje Europskog sustava vođenja vlakova ETCS (European Train Control System), kao i digitalnog radiokomunikacijskog željezničkog sustava Global System for Mobile Communications - Railway(GSM-R), ukoliko se želi omogućiti interoperabilnost i na našim prugama, a to je uvjet za paneuropske koridore.

Paneuropski koridori

Hrvatske željeznice imaju u svom sastavu tri paneuropska koridora: ogranak Koridora X i ogranke b i c koridora V.

  • Koridor X - Savski Marof – Tovarnik
  • Koridor Vb - Botovo – Rijeka
  • Koridor Vc - Beli Manastir – Slavonski Šamac i južni krak Metković – Ploče

Koridor X

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Željeznička pruga Zagreb – Beograd
Polazak međunarodnog intercity vlaka iz Nove Gradiške

Koridor X je najvažnija željeznička pruga u Hrvatskoj. Kao glavni i najprometniji hrvatski željeznički magistralni pravac, elektrificiran je i pripremljen za maksimalnu brzinu od 160 km/h (teoretski i do 200 km/h, kad bi se signalizacija prilagodila ovakvim brzinama). Također, veći dio je dvokolosiječna pruga, tehnički osposobljena za dvostrani dvosmjerni promet. Ovaj koridor povezuje Republike Sloveniju i Srbiju. Teretni promet je vrlo intenzivan, a putnički je umjeren, ali poprilično gust. Najvažnija čvorišta su ovog koridora su Zagreb i Vinkovci.

Čvorovi prema koridorskim prugama:

Odvojci prema lokalnim prugama:

Novi elektromotorni vlak «Končara» za HŽ (na InnoTransu 2010. u Berlinu).

Koridor Vb

Republika Mađarska – Botovo – Koprivnica – Dugo Selo – Zagreb – Karlovac – Rijeka

Do 2013. posebnost ovoga koridora je bio dvostruki električni napon. Od Rijeke do Moravica u upotrebi je bio napon kontaktne mreže od 3 kV za električnu vuču. Na cijelom ostalom koridoru u upotrebi je napon od 25 kV, koji je inače normiran napon u cijeloj Hrvatskoj.

Projekt reelektrifikacije odnosno izmjene sustava električne vuče od Rijeke do Moravica je završen 23.10.2013. [3], čime cijeli sustav ima jedinstven napon od 25 kV.

Koridor Vc

Republika Mađarska – Beli Manastir – Osijek – Đakovo – Strizivojna-Vrpolje – Slavonski Šamac – Bosna i Hercegovina – Luka Ploče

Uskoro očekivana maksimalna brzina od 160 km/h. Koridor je elektrificiran od kolodvora Strizivojna-Vrpolje do kolodvora Slavonski Šamac i od granice s BiH kod Metkovića do Luke Ploče. Elektrifikacija od Belog Manastira do Strizivojne-Vrpolje je u planu. Ovaj koridor bi trebao postati važna transportna magistrala za teretni promet.

Pruga Vinkovci – Osijek

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Željeznička pruga Vinkovci – Osijek

Prije Domovinskog rata pruga Vinkovci – Osijek je bila najvažnija sporedna linija u cijeloj državi. Imala je najviše prometa i donosila je profit. Nakon 16 godina završena je i njezina obnova, pa je pruga 2009. godine ponovno puštena u promet. Tom prugom povezana su dva najvažnija slavonska grada – Osijek i Vinkovci, a vožnja vlakom na toj relaciji traje otprilike 30 minuta. Pruga je napravljena za maksimalnu brzinu od 120 km/h, iz sigurnosnih razloga se brzina ograničava na maksimalno 80 km/h.

Željeznica velike brzine

Hrvatske željeznice ne posjeduju niti jednu trasu koja bi službeno podržavala brzine veće od 200 km/h, što se smatra granicom željeznice velike brzine. Koridor 10 ima Vmax od 160 km/h, što je nekada smatrano granicom željeznice velike brzine. Postoje planovi za novu nizinsku prugu Zagreb – Rijeka, koja bi imala dionice preko 200 km/h (po nekim planovima i 250 km/h). Koridor 10 je moguće minimalnim zahvatima prilagoditi za veće brzine (sama pruga je prilagođena, ali signalni sustav bi morao biti izmjenjen). Kontaktna mreža bi također trebala minimalne zahvate za 200 km/h.

Planirani željeznički pružni zahvati do 2030.

Dugoročno su planirani sljedeći zahvati:

Remont - nadogradnja

  • Vinkovci – Tovarnik → modernizacija do 160 km/h
  • Bizovac – Osijek – Dalj → modernizacija za veće brzine
  • Sunja – Novska → modernizacija/remont
  • Perković – Split Predgrađe
  • Knin – Perković
  • Tunel kroz Učku (Rijeka – Lupoglav) → novogradnja zbog spajanja istarskih pruga s ostatkom mreže pruga Hrvatske
  • Zagreb – Sisak → moguća nadogradnja drugog kolosijeka
  • Kutina – Novska → remont za veće brzine
  • mađarska granica – Dugo Selo → izgradnja drugog kolosijeka

Potpuno nove pruge

  • Nove zagrebačke pruge → pružni željeznički prsten da bi se smanjilo opterećenje oko glavnog grada te prigradskog prijevoza
  • Podsused – Samobor – Bregana → nova pruga, građena većim dijelom na trasi stare Samoborske uskotračne pruge
  • Sisak-Caprag – Karlovac → pruga je potpuno uništena u ratnim djelovanjima tijekom Domovinskoga rata, većinom je potrebna novogradnja
  • Sisak – Kutina (– Lipovljani) → povezivanje dva dijela paneuropskog koridora 10
  • Gradec – Sveti Ivan Žabno → nova pruga, koja će značajno skratiti udaljenost od Bjelovara do Zagreba
  • Nizinska pruga Karlovac – Rijeka → pruga velike brzine, koja će se graditi za brzine od minimalno 250 km/h. → ogođeno
  • Obilaznica Bibinje – Zadar → izgradnja tunela ispod mjesta, radi zaštite ljudi i imovine

Vozila u posjedu

Vučna vozila

Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Željeznička vučna vozila u Hrvatskoj
  • dizelske lokomotive: 2041 (Đuran), 2042 (Đuran), 2043 (Kramp), 2044 (Mala karavela),2061 (Kennedy, nije u aktivnoj službi), 2062 (Ličanka, Turnerica), 2063 (Karavela), 2131 (Jembach), 2132 (Pielstick, Jembach)
  • električne lokomotive: 1061 (Žutka), 1141 (ASEA), 1142 (Brena)
  • dizelski motorni vlakovi: 7121 (Macosa, Plavac), 7122 (Šveđan), 7123 (nagibni -> InterCity Nagibni, ICN), 7022 (u fazi prototipa)
  • električni motorni vlakovi: 6011 (Gomulka, Litorina), 6111 (Mađar), 6112 (Som, dva prototipa)

  • Serija 2062

  • Serija 1061

  • 1141 pokraj 1142

  • Serija 7123 (ICN)

Vagoni

Putnički vagon "Bee"
Vista-xmag.pngPodrobniji članak o temi: Željeznički vagoni u Hrvatskoj

U inventarnom parku Hrvatskih željeznica nalazi se više vrsta putničkih i teretnih vagona.

  • Putnički vagon "Bee"

  • Teretni vagon "MDDLm"

Izvori

  1. ↑ "Stotinu i pedeset godina željeznice u Hrvatskoj", stranice "Savez za željeznicu" (udruga čiji su osnivači sindikati i poduzeća iz željezničkog sektora), posjećeno 8. veljače 2015. god.
  2. ↑ "OBILJEŽENA 140. OBLJETNICA PRUGE KARLOVAC - RIJEKA" (Arhivirano 13. svibnja 2016.), Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.
  3. ↑ "ZAVRŠETAK PROJEKTA IZMJENE SUSTAVA ELEKTRIČNE VUČE" (Arhivirano 13. svibnja 2016.), Službene stranice Grada Rijeke, 23. listopada 2013.

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Vlakovi u Hrvatskoj
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Željeznički promet u Hrvatskoj
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Hrvatske_željeznice&oldid=419772"