Gupčeva lipa
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Gupčeva lipa nalazi se neposredno do mjesne crkve Sv. Jurja u Gornjoj Stubici i jedini je živi svjedok seljačke bune iz 1573. godine[1].
Ispod njezinih grana je prema narodnoj predaji seljački vođa Ambroz (Matija) Gubec okupljao svoje istomišljenike i ustanike.[1]
- Danas (2008.), Gupčeva lipa ima visinu od 9 m, opseg njezina debla iznosi 4,70 m, a prsni promjer 1,57 m. Starošću i dimenzijama, karakterističnim izgledom, impozantnim granama i izbojcima, lipa predstavlja prirodnu rijetkost.
- Lipa je značajna i kao povijesni spomenik, tako je 1957. godine proglašena spomenikom prirode,[2] i stavljena pod zaštitu države te je zaštićeni spomenik kulture[3].
Zanimljivosti
- Godine 2007. s ciljem osnivanja genofonda Gupčeve lipe sa stabla je odrezano pedesetak grančica za daljnje razmnožavanje i osiguranje potomstva[1] a 2011. godine zasađeno je 57 sadnica Gupčeve lipe i zasnovan prvi Živi arhiv te vrste u Hrvatskoj[4].
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 S. Susović, Gornja Stubica: Gupčeva lipa dobiva nasljednika, Jutarnji list, 20. veljače 2007., preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ Gupčeva lipa, Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima Krapinsko-zagorske županije, preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ Hrvatske šume, broj 186., Godina XV., Zagreb, lipanj 2012., str. 20., preuzeto 19. srpnja 2012.
- ↑ Živi arhiv Gupčeve lipe u Hižakovcu, Gupčev kraj. TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica, preuzeto 19. srpnja 2012.
Vanjske poveznice
- Gupčeva lipa, Gupčev kraj. TZ područja Donja Stubica i Gornja Stubica