Gudit
| Gudit | |
|---|---|
| kraljica | |
| Vladavina | kraj 10. stoljeća |
Gudit (tigrinja: Jodit, Judit) je legendarna etiopska nekršćanska kraljica (koja je zenit svoje vladavine imala oko 960.) ona je uništila Kraljevstvo Aksum, razorila brojne crkve, spomenike i naselja i cijelo vrijeme svoje dugotrajne vladavine pokušavala istrijebiti sve članove vladajuće aksumitske dinastije. Njezina zlodjela postala su tema mnogih narodnih predaja, a nalaze se zabilježena i u nekim povijesnim dokumentima.
Sve u vezi s Gudit je vrlo kontadiktorno i nejasno, za nju se tvrdi da je pogubila posljednjeg aksumitskog kralja, te potom osobno vladala punih četrdeset godina, u narodnim legendama kruže brojne priče o njenim brojnim zlodjelima. [1]
Jedna od legendi je i ona da je kraljica Gudit spalila manastir Debre Damo, koji je u to vrijeme bio je riznica ali i tamnica za braću i bliže muške rođake vladara Etiopije, ali kako to obično biva sa narodnim legendama, možda se zapravo radi o kasnijem događaju iz 16. stoljeća, kad je Ahmad Granj razorio crkve na planini Amba Gešen kasnije je to premetnuto i pripisano zloj Gudit u 10. st. [2]
Talijanski povjesničar Carlo Conti Rossini prvi je predložio da se Gudit poveže s ratničkom kraljicom Bani al-Hamvijah iz knige Povijest patrijarha Aleksandrije, ali se po njemu to ime treba čitati kao Bani al-Damutah, a ona je po njemu bila vladarica nekoć moćnog Kraljevstva Damot, iz naroda Sidamo (južna Etiopija). [3]To bi se na kraju poklapalo s brojnim povijesnim dokazima da je među Sidamama vladao matrijarhat.[4] Neki povjesničari drže da je Gudit bila pripadnica naroda Agaj židovske vjere, jer su u njezino vrijeme agajci bili brojni u pokrajini Lasta.
Izvori
- ↑ Paul B. Henze, Layers of Time, A History of Ethiopia (New York: Palgrave, 2000) str. 48
- ↑ Recorded by Thomas Pakenham, The Mountains of Rasselas (New York: Reynal, 1959), str. 79.
- ↑ Conti Rossini's argument is taken from Taddesse Tamrat's summary in Church and State in Ethiopia (1270 - 1526) (Oxford: Clarendon Press, 1972), str. 39.
- ↑ See O.G.S. Crawford, Ethiopian Itineraries, circa 1400-1524 (Cambridge: Hakluyt Society, 1958), str. 81.