Greta Thunberg

Greta Thunberg u Europskom parlamentu, 2019. god.

Greta Thunberg (Stockholm, Švedska, 3. siječnja 2003.), globalno je poznata švedska okolišna aktivistica.

Godine 2018. inicirala je „Školski štrajk za klimu” (Skolstrejk för klimatet), koji je privukao svjetsku pažnju medija. Nakon toga postala je jedna od vodećih figura svjetskog pokreta za zaštitu okoliša, osobito u pogledu teme klimatskog globalnog zatopljenja.

Životopis

Greta Thunberg rođena je 3. siječnja 2003. godine u Stockholmu u umjetničkoj obitelji: majka joj je operna pjevačica Malena Ernman, a otac Svante Thunberg je glumac. Njen djed Olof Thunberg također je glumac, ali i redatelj.

Nakon što je počela pokazivati potištenost u dobi od 11 godina, dijagnosticiran joj je Aspergerov sindrom – blaži oblik autizma, koji se odlikuje smanjenim razumijevanjem ponašanja i emocija drugih ljudi, kompulzivnim ponašanjem i problemima u komunikaciji. Izjavila je da zbog toga govori samo kada je potrebno i da joj je zapravo korisno što se nalazi na autističnom spektru, odnosno da joj je dobro što svijet vidi „skoro potpuno crno i bijelo” jer joj to navodno omogućuje da prozre laži i razmišlja na drugačiji način.

Izjavila je da se osjeća kao da "umire iznutra" ako ne protestira za zaštitu okoliša. Kako bi doprinijela smanjenju emisije ugljičnog dioksida, odlučila je ne letjeti avionom. Prije toga odlučila je postati veganka te je nagovorila svoje roditelje da prestanu jesti meso, kako sama kaže, "tako što sam ih natjerala da se osjećaju krivima".

Potaknuta požarima koji su se širili za najtoplijeg ljeta u Švedskoj u prethodnih 26 godina, 20. je kolovoza 2018. odlučila iz protesta ne otići u školu do predstojećih parlamentarnih izbora u Švedskoj 9. rujna. Nazvala je svoju akciju „Školski štrajk za klimu” (Skolstrejk för klimatet) i zatražila da švedske vlasti poduzmu mjere za smanjenje emisije ugljičnog dioksida u toj zemlji. Postigla je veliki uspjeh prezentirajući svoju akciju na društvenim mrežama te je od rujna 2018. godine širom svijeta pokrenula akciju tijekom koje učenici petkom izostaju iz škole ili barem nose transparente sa zahtjevima za zaštitu okoliša; akcija je poznata pod imenom "Petci za budućnost" (eng. "Fridays for Future").

U samoj Švedskoj Greta Thunberg utjecala je na smanjenje korištenja avioletova pozivom na nemoralnost korištenja načina putovanja koji uzrokuje visoke emisije ugljičnog dioksida: kulturalna pojava nazvana je "flygskam", odnosno "sram zbog letenja".

U travnju 2019. godine Greti Thunberg omogućeno je da održi govor pred zastupnicima Europskog parlamenta, a u rujnu 2019. godine u Ujedinjenim narodima.

Greta Thunberg u svibnju 2019. godine objavila je zbirku svojih govora o klimi pod nazivom "No One Is Too Small to Make a Difference".

Kritike

Osim pozitivnih, Greta Thunberg privlači i negativne reakcije javnosti, a dio političara i političkih komentatora konzervativnih nazora smatra njeno djelovanje manipulacijom "zelenih" aktivista. Takve kritike su dolazile i od strane značajnih svjetskih vođa poput predsjednika Rusije Vladimira Putina, koji je, nakon pohvale njezinoj ustrajnosti u promoviranje "zelene energije", ukazao da dobavljanje takve energije može biti izuzetno skupo, osobito za zemlje u razvoju poput onih u Africi. Putin dodaje da većina svijeta nema standard poput onog u Švedskoj, te je Gretu Thunberg nazvao "ljubaznom, ali slabo informiranom djevojkom".