Gottfried Silbermann

Gottfried Silbermann (Kleinbobritzsch, 14. siječnja 1683. – Dresden, 4. kolovoza 1753.) bio je njemački graditelj orgulja i drugih tipkovničkih instrumenata, jedan od najistaknutijih majstora baroknog orguljarstva u njemačkim zemljama. Njegov opus obuhvaća ponajprije crkvene orgulje, ali i čembala, klavikorde i rane fortepijane, a njegovi instrumenti smatraju se vrhuncem saksonske orguljaške tradicije.

Život

Silbermann je rođen u Kleinbobritzschu u Saskoj kao najmlađi sin stolara Michaela Silbermanna; obitelj se 1685. preselila u obližnji Frauenstein, gdje je mladi Gottfried stekao osnovno znanje obrade drva. Oko 1701./1702. odlazi u Strasbourg, gdje ga stariji brat Andreas Silbermann uvodi u gradnju orgulja i gdje se upoznaje s francusko‑alsacijskom školom orguljarstva.

Godine 1710. vraća se u Sasku kao majstor i već 1711. otvara vlastitu radionicu u Freibergu, na Schloßplatzu, gdje će ostati do kraja života. Njegov rani uspjeh vezan je uz manje instrumente (npr. orgulje za Frauenstein), no presudan iskorak donosi narudžba velikih orgulja za katedralu u Freibergu, dovršena 1714. i kasnije preuređena 1738.; taj instrument i danas se smatra jednim od njegovih kapitalnih djela.

Godine 1723. izbornik Saske i kralj Poljske August II. jaki dodjeljuje mu naslov „kraljevskog i dvorskog orguljara Saskog izbornog dvora“, čime Silbermann postaje de facto dvorski orguljar i najugledniji graditelj orgulja u regiji. Unatoč međunarodnom ugledu, uglavnom odbija narudžbe iz inozemstva i koncentrira se na Sasku i okolna područja današnje Tiringije i Brandenburga.

Silbermann je umro u Dresdenu 4. kolovoza 1753. godine, neženja, ostavivši radionicu nećaku Johannu Danielu Silbermannu, dok je drugi nećak, Johann Heinrich Silbermann, također stekao ugled kao graditelj i svirač tipkovničkih instrumenata.

Rad i stil

Silbermann je tijekom života izradio oko pedeset orgulja, od kojih je više od trideset identificirano kao sačuvano, među njima velike orgulje u katedrali u Freibergu i u dvorskoj crkvi (Hofkirche) u Dresdenu; ovi instrumenti često se navode kao njegovi najznačajniji radovi. Njegove orgulje odlikuju se jasno koncipiranom dispozicijom registara, visokom kvalitetom izrade i zvukom koji kombinira snagu i jasnoću, pri čemu visoki udio kositra u cijevima pridonosi svijetloj, sjajnoj boji tona.Wikipedia+1

Silbermann je poznat i po svojem doprinosu razvoju ranog fortepijana. U Freibergu i Dresdenu konstruira klavikorde, čembala i fortepijane nadahnute instrumentima Bartolomea Cristoforija; dva njegova ranu fortepijana isprobao je Johann Sebastian Bach, koji je isprva iznio kritike na račun konstrukcije, ali je Silbermann kasnije uvažio primjedbe i poboljšao instrumente, te je Bach poslije čak nastupao kao posrednik pri njihovoj prodaji.

Silbermannova radionica funkcionirala je i kao škola orguljaškog graditeljstva: njegovi učenici i suradnici nastavili su širiti elemente njegova stila, a njegova dosljednost u oblikovanju dispozicija i intonacije stvorila je prepoznatljivu „silbermannovsku“ tradiciju u središnjoj Njemačkoj. Visoka kvaliteta materijala i radioničkih standarda razlog su što su mnogi njegovi instrumenti preživjeli gotovo neizmijenjeni do današnjih dana, te se smatraju važnim referentnim primjerima baroknog orguljaškog zvuka.

Nasljeđe

Gottfried Silbermann ubraja se među najznačajnije europske graditelje orgulja baroknog razdoblja, uz majstore poput Arpa Schnitgera. Njegove orgulje u Freibergu, Dresdenu i drugim saksonskim crkvama služe kao ključne studijske točke za povijesno obaviještenu izvedbu barokne glazbe, a orguljaši i istraživači i danas naglašavaju važnost njegove radioničke škole za razvoj orguljaškog zvuka u kasnijim razdobljima.

Silbermannovi klavikordi i fortepijani spominju se i u kontekstu rane povijesti klavira, osobito u vezi s recepcijom i prilagodnom Cristoforijevih tehničkih rješenja u njemačkom prostoru; činjenica da su ih koristili i hvalili glazbenici poput Carla Philippa Emanuela Bacha dodatno je učvrstila Silbermannov ugled među graditeljima tipkovničkih instrumenata.

Vanjske poveznice

Gottfried Silbermann – biografski članak u Encyclopaedia Britannica