Gospodar svijeta
| |
|---|---|
 Naslovnica iz 1907. | |
| Naziv izvornika | Lord of the World |
| Autor | Robert Hugh Benson |
| Prijevod | Aleksandra Marija Chwalowsky |
| Država | Ujedinjeno Kraljevstvo |
| Jezik | engleski |
| Vrsta djela | roman |
| Rod (stil, žanr) |
distopijska fikcija |
| Izdavač | Dodd, Mead and Company |
| Datum (godina) izdanja |
1907. |
| Broj stranica | 352 (eng. izvornik) |
| Vrijeme radnje | početak 21. stoljeća[1] |
| Glavni lik(ovi) | političar i teoretičar novog sustava Oliver Brand njegova lijepa družica Mabel svećenik Percy Franklin |
Gospodar svijeta (hrvatski prijevod imena engleskog izvornika Lord of the World) je najvažnije i svjetski poznato djelo engleskog književnika, katoličkog svećenika Roberta Hugha Bensona. Benson je za života je slovio kao jedan od najboljih engleskih pisaca svoga vremena, da bi kasnije pomalo pao u zaborav. Djela mu se odlikuju se bogatstvom jezika i pronicavim intelektom, maštovitošću i talentom. Roman Gospodar svijeta objavio je 1907. godine. To je jedan od prvih distopijskih romana uopće, djelo koje ni dan-danas, više od stotinu godina kasnije, ne gubi na svojoj aktualnosti. Štoviše, njegov prikaz svijeta, atmosfere i odnosa u 21. stoljeću pokazao se upravo zastrašujuće preciznim. Ta je proročanska knjiga, koju opravdano možemo nazvati književnim klasikom, kruna njegova iznimno vrijednog spisateljskog opusa.[2]
Roman je po mnogima najproročanskije djelo u svjetskoj književnosti, koje na vrlo slikovit i uzbudljiv način prikazuje svijet posljednjih vremena u kojemu prikriveni sekularistički totalitarizam neprimjetno zarobljava ljude, uništava vjeru i pripravlja put Antikristovoj vladavini.[3]
Napeta radnja, živo i znalački opisani likovi, pronicavi prikaz budućnosti..., sve je to doprinijelo da se Gospodar svijeta nametne kao najpoznatija književna obrada teme kraja povijesti i konačnog sukoba dobra i zla.[3]
Pišući ovaj roman prije više od stotinu godina i smjestivši ga upravo u naše vrijeme, Benson je sa zapanjujućom točnošću predvidio suvremene procese poput ujedinjenja Europe, globalizacije i pokušaja uspostave novoga svjetskog poretka, pojave institucionalnih napada na vjerski identitet, brak i obitelj,[3] pitanje ozakonjenja eutanazije, medijska manipulacija, genetski modificirana hrana... itd.[4] Krajnji obračun je između dviju osoba, prvi je svećenik koji brani postavke Katoličke Crkve koja se ruši, a druga je osoba karizmatični i tajanstveni lik koji osvaja mase obećavši mir u zamjenu za slijepu poslušnost. [1]
Ne treba stoga čuditi da su obojica posljednjih papa istaknuli ovaj roman kao vrlo značajan i aktualan. Papa Franjo je – preporučivši njegovo čitanje – naglasio da se radi o knjizi koja "gotovo kao da je proročanstvo" i koja pomaže razumjeti kako opasnosti svijeta u kojem živimo tako i ideološku pozadinu suvremenih društvenih procesa.[3]
Knjiga je doživjela 7 izdanja na hrvatskome jeziku počevši od 2005. (6 Verbumovih u prijevodu Aleksandra Marija Chwalowsky i jedan Stilusov u prijevodu Predraga Raosa).[5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Gospodar svijeta : [roman / Robert Hugh Benson ; s engleskoga preveo Predrag Raos], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
- ↑ Verbum Robert Hugh Benson (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
- ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Verbum Gospodar svijeta, IX. izdanje (pristupljeno 26. ožujka 2018.)
- ↑ Gospodar svijeta : roman / Robert Hugh Benson ; [prijevod Aleksandra Marija Chwalowsky], Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
- ↑ Rezultati pretraživanja. Katalog Knjižnica Grada Zagreba. Pristupljeno 27. ožujka 2018.
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.