Gorski vijenac
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Gorski vijenac (original tiskan pod naslovom Горскıй вıенацъ, crnogor.ćiril Горски вијенац), klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša[1], crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika .
Gorski vijenac je ep napisan narodnim, crnogorskim jezikom[nedostaje izvor] 1846. na Cetinju.
Tiskan je 1847. u armenskom samostanu u Beču crkvenoslavenskom ortografijom.
Njegoš u Gorskom vijencu pjeva o "istrazi poturica", događaju koji se navodno odigrao u Crnoj Gori koncem 17. stoljeća, no o čemu u povjesnoj znanosti nema nikakvih pouzdanih podataka.[nedostaje izvor]
Sadržaj
Gorski vijenac se sastoji iz sljedećih poglavlja (navodimo ih u crnogorskom originalu):
- Lica (likovi koji se pojavljuju u Gorskom vijencu);
- Skupština uoči Trojičina dne na Lovćenu;
- Skupština o Malome Gospođinu Dne na Cetinju;
Lica
- Iguman Stefan
- Vuk Mićunović
- Knez Rogan
- Serdar Radonja
- Vojvoda Batrić
- Vojvoda Draško
- Hadži-Ali Medović
- Skender-aga
- Ferat Začir
- Kolo, itd.