Gomolava (arheološko nalazište)
Gomolava je arheološko nalazište kod srijemskog sela Hrtkovaca, kraj Švapskog šora, na mjestu gdje se rječica Vranja ulijevala u Savu, prije nego je meliorirana.[1] Nalazište je na lijevoj obali Save. [2]
Od okolnog kraja isticalo se kao travnato uzvišenje. Mjesni učitelj i povjerenik Arheološkog muzeja u Zagrebu Mato Vohalski izvijestio je 1898. da bi ovo moglo biti arheološko nalazište. Vohalski je prvi obavio amaterska iskopavanja. Rezultati su zaintrigirali ravnatelja zagrebačkog Arheološkog muzeja Brunšmida te je zagrebački Arheološki muzej 1904. napravio prvo sondažno iskopavanje Gomolave. Tad su dani prvi profesionalni opisi i prvi potpuniji podatci. Nova sustavna iskopvanja bila su 1953. u organizaciji Vojvođanskog muzeja u Novom Sadu. Uslijedilo je nekoliko valova iskopavanja 50-ih, 60-ih te 1977. do 1985. godine.[1]
Nađeni su nalazi iz raznih razdoblja. Najstariji ostatci pripadaju neolitika[2] iz 3800. pr. Kr. i u ono vrijeme naselje je bilo stotinjak metara od ondašnjeg korita Save.[1]. Tu je bilo naselje, a pronađeni su ostatci ognjišta, keramike, koštanog i kamenog oruđa. Iz eneolitika datiraju grobovi s kosturima u zgrčenu položaju i s priloženim predmetima od bakra. Starijem željeznom dobu pripadaju dvije kružne skupne grobnice, a mlađem željeznom dobu keramičke peći i radionice za preradu željeza. Iz istog doba datiraju nalazi svojstveni Skordiscima. U starorimsko doba Gomolava također je bila naseljena.[2] Na Gomolavi je bilo skoriško utvrđeno naselje (oppidum) i Rimljani su ga zauzeli tek u 1. st. pr. Kr. Pritome zemljani bedem na Gomolavi nije srušen, Skordisci su se dobro integrirali s Rimljanima i postupno se romanizirali, ali dugo očuvavši svoju keltsku tradiciju tako da je naselje na Gomolavi mješavina ove skordiške i rimske. Iz rimskog doba od objekata datiraju grobnice i rimski bunar, a nijedan objekt nije identificiran u cjelini. Rimsko-skordiško naselje vrhunac doseže u 2. stoljeću, a naselje se je proširilo po zapadnom dijelu današnjih Hrtkovaca, prvo duž Vranje, a onda i drugamo. Potom je Gomolav izgubila na važnosti, vjerojatno jačanjem obližnjeg Sirmija, a u 4. st. je nestalo naselje i ostale su tek raspršene kuće.[3] Naseljenost se aktivirala u srednjem vijeku,[2] od kada datira pronađeno groblje iz 16. stoljeća.[1]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 Branimir Miroslav Cakić: GOMOLAVA – Kraj Švapskog šora (1). Hrvatski fokus. 7. rujna 2015. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 2,3 Gomolava. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 23.11.2025. <https://enciklopedija.hr/clanak/gomolava>.
- ↑ Branimir Miroslav Cakić: Gomolava-Arheološko nalazište Hrtkovci (5) . Hrvatski dnevnik, Subotica. 16. svibnja 2019. Pristupljeno 23. studenoga 2025.
Vanjske povezice
- Snežana Kalmaković: Hrtkovci, lokalitet Vranj, opeka iz kasne antike . Radovi Zavoda za hrvatsku povijest Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Vol. 46 br. 1, 2014.