Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Golija (planina u Srbiji)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Golija je planina u jugozapadnoj Srbiji, zapadno od Raške, čiji je najviši vrh Jankov Kamen (1.833 m). Nalazi se 40 km jugozapadno od Ivanjice i 32 km sjeverno od Novog Pazara.

Zemljopisne osobine

Golija pripada unutrašnjoj zoni Dinarskog planinskog sustava. Pruža se u smjeru zapad-istok u dužini oko 32 km. U zapadnom dijelu izvijena je prema jugu, a u istočnom prema sjeveru. Dva dominantna vrha su najviši vrh Jankov kamen (1833 m) i Crni vrh (1795 m). Na Goliji se nalaze mnogobrojne rijeke koje su raščlanile njene strane: Studenica, Brvenica, Moravica itd.

Planina Golija je obrasla bukovom šumom na sjevernim, sjeveroistočnim i istočnim padinama. Najveća površina pod bukvom nalazi se na Crnom Vrhu (Biser Voda). Visinski interval bukve je dosta širok, od 500 do 1000 m nadmorske visine. Ispod pojasa bukve nalazi se pojas hrasta. Iznad pojasa bukve nalazi se pojas mješovitih, bukovo–jelovih i bukovo–smrčevih šuma. Iznad 1700 m zastupljena je samo smrča. Zanimljivi su varijeteti smrče koji neodoljivo podsjećaju na omoriku, a dva takva primjerka rastu pored Golijske reke i zaštićena su. Na Goliji postoje tri rezervata prirode koji su pod zaštitom. Kompleks mješovitih šuma jele, smrče i bukve na lokaciji iznad Ljutih livada je zaštićen na površini od 30 ha još od 1950. Zaštićen je i rezervat šuma smrče, jele i bukve na prostoru od 8,5 ha u blizini Jankovog kamena.

Zbog nepropusne geološke podloge i obilja padalina, planina je bogata vodom. Ljeta su svježa, a zime hladne sa puno snijega koji se ovdje dugo zadržava. Uslijed znatnog mediteranskog utjecaja klima u dolinama Ibra, Studenice i Moravice je znatno ugodnija. Na Goliji uspijevaju žitarice, krumpir, ima dosta voćaka, a posljednjih godina se povećava i broj malinjaka. Ipak, ovo zemljište najpogodnije je za šume i livade.

Etimologija

Ova planina je najvjerojatnije dobila ime zbog svoje veličine - golema. Ogromna prostranstva, oštra klima i guste šume su razlog da mještani često kažu: „ne zna Golija šta je delija“. Bez terenskog vozila ili konja planinu je teško preći, tako da se i planinari ovdje mogu teško sresti. Najviša točka planine je zaravnjen, neuočljiv Jankov kamen, visok 1833 m. Prema narodnom predanju, dva pobratima, Rajko i Janko su se kladili ko će prije iznijeti oveći kamen na vrh Golije. Rajko je brzo nosio svoj kamen i blizu vrha se spotakao i ispustio ga i kamen je pao u potok. Janko je polako nosio svoj kamen, ali je sigurno stigao do vrha. Otuda se vrh Golije zove Jankov kamen, a potok u koji se otkotrljao Rajkov kamen stanovnici zovu Rajkov potok.

Turizam

Turističke vrijednosti geomorfoloških osobenosti planine Golije ogledaju se u prostranim proplancima iznad 1200 m i vrhovima preko 1400 m. Golija posjeduje dobru osnovu za formiranje skijaških staza i za rekreaciju u vidu blagih šetnji i planinarenja u gotovo netaknutoj prirodi. Turizam se na Goliji razvija velikom brzinom; u posljednjih 10 godina Golija je dobila suvremene i uređene ski-staze, žičare i prateće ski-sadržaje. Tokom zime dolaze gosti iz cijele Srbije i inozemstva. Turisti Goliju posećuju i leti. Na Odvraćenici postoji hotel „Golija“, a sa Ivanjičke strane i hotel „Golijska reka“.

Vlada Republike Srbije je, srpnja 2001. godine, donela Uredbu kojom se područje planine Golija stavlja pod zaštitu kao „Park prirode Golija“ i svrstava u 1. kategoriju zaštite kao prirodno dobro izuzetnog značaja. Precizno su definirane granice parka koje obuhvaćaju područja općina Ivanjica, Kraljevo, Raška, Novi Pazar i Sjenica - ukupne površine 75.183 ha, a unutar njih područja sa prvim, drugim ili trećim stupnjem zaštite. Jedna od stvari koja se osigurava na području Parka prirode Golija je i uređenje i infrastrukturno opremanje prostora za potrebe turizma i rekreacije. O Parku prirode Golija stara se Javno poduzeće "Srbijašume".