Golemi mamutovac
| Golemi mamutovac | |
|---|---|
 Stablo u Nacionalnom parku Yosemite | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Pinophyta |
| Razred: | Pinopsida |
| Red: | Pinales |
| Porodica: | Cupressaceae |
| Rod: | Sequoiadendron |
| Vrsta: | S. giganteum |
| Dvojno ime | |
| Sequoiadendron giganteum (Lindl.) J.Buchh. | |
Golemi mamutovac (lat. Sequoiadendron giganteum) jedina je vrsta iz roda Sequoiadendron porodice Cupressaceae. On je najstarija, iznimno dugovječna, najviša (prosječne visine 50–85 m) vrsta drveća koja (uz prosječni promjer stabla 6-8 m) ima i najveći volumen. Najstarije živo drvo staro je 3266 godina. Od njega su stariji samo pravi tisućljetni bor (lat. Pinus longeava) i patagonski trolist (lat. Fitzroya cupressoides).
Izgled
Kora je crveno-smeđe boje, debela, vlaknasta i toliko mekana da se može probiti šakom bez ozljeđivanja. S vremenom kora tamni i dobiva brazde. Drvo je slabo iskoristivo u građevinske svrhe. Ima tamnoplavo ili zeleno igličasto lišće dugo od 3 do 6 mm. Češeri su smeđi i jajoliki, 5-8 cm dugi, vise na dugim stapkama. Cvjeta u veljači i ožujku. Počinje plodonositi u starosti od oko 125 godina, najbolje rodi pri starosti 200 i više godina. [1] Odraslo stablo je zbog debele kore otporno na šumske požare.
Rasprostranjenost
Danas prirodno raste u Kaliforniji, na zapadnim padinama Sierra Nevade. U ledenom dobu rastao je na puno većim prostorima sjeverne polutke. Otkriven je u Europi u fosilnim slojevima lignita. Najveće stablo golemog mamutovca zove se "General Sherman" i nalazi se u Nacionalnom parku Sequoia u Kaliforniji, volumen mu je 1487 m3, a visina 83 m.
Uzgoj
Golemi mamutovci sadili su se u Europi od druge polovice 19. stoljeća kao ukrasno drveće, no stabla su znatno manja od američkih. Prvo stablo golemog mamutovca u Hrvatskoj posadio je dr. Ivan Malin 1862. godine u Zagrebu (Malinov park, Nemetova ulica). To je samo 9 godina nakon što je posađen prvi golemi mamutovac u Europi.
Galerija
Stablo "General Sherman"
Avenija golemih mamutovaca u Škotskoj.
Iglice s češerom
Češeri
Izvori
- ↑ Regent B.: Šumsko sjemenarstvo, Zagreb 1972.