Goce Delčev

Goce Delčev (Kukuš, Egejska Makedonija, 29. siječnja 1872. – Banica kod Seresa, 4. svibnja 1903.), makedonsko-bugarski^[1]^[2]^[3]. revolucionar, ideolog i organizator Makedonskog i Trakiskog (Odrinskog) revolucionarnog pokreta. Borio se za političku samostalnost Makedonije i protiv njezinog priključenja Bugarskoj.^[4] Uz Dame Grueva, jedan je od osnivača Vnatrešne makedonske revolucionerne organizacije (VMRO).

Pohađao je sofijsku vojnu školu iz koje je isključen zbog širenja socijalističkih ideja. Bio je član CK VMRO-a i sudjelovao u izradi statuta, pravilnika i instrukcija VMRO-a. Suprotstavljajući se turskom despotizmu, borio se za političku samostalnost (autonomija) Makedonije i Istočne Trakije. Početkom siječnja 1898. godine ustanovljen je četnički institut, a Goce Delčev je postao načelnik svih četa u Makedoniji i Trakiji.

Zastupao je ideju da se oslobođenje Makedonije i Tračke treba provesti podizanjem unutarnjeg ustanka. Smatrao je da je plan o podizanju Ilindenskog ustanka 1903. preuranjen zbog nepripremljenosti naroda. Poginuo je boreći se protiv turske potjere nekoliko mjeseci prije izbijanja ustanka.

Makedonci i Bugari ga smatraju svojim narodnim junakom, a u Bugarskoj (u Pirinskoj Makedoniji) je jedan grad (pre)imenovan njemu u čast, Goce Delčev (prije toga znan kao Neurokop a za Rimskog Carstva Nikopolis Ad Nestrum). Također je i u Makedoniji jedan grad nazvan po njemu Delcevo (prijašnje - Carevo Selo).

Izvori

↑ Pismo Goce Delčeva Nikoli Maleshevskom iz 1899. godine, u kojem on se izjašnjava kao Bugarin: "Stvarno je šteta, ali što možemo učiniti kad smo Bugari i svi patimo od iste bolesti!"
↑ Gotse je bio Bugarin po nacionalnosti; studirao je u bugarskim školama: Kukuš, Solun, Sofija. Iako je u posljednje dvije škole bio obrazovan u duhu uskogrudnog nacionalizma, Gotse je sve Makedonce gledao kao svoju braću. Borio se za oslobođenje ne samo makedonskih Bugara, već i svih Makedonaca. Nije se borio da Bugari u Makedoniji budu dominantna nacija, nego da oni i druge nacionalnosti u Makedoniji budu slobodni."
↑ В. И. Зуев, Гоце Делчев, Выдающийся деятель македонского освободительного движения, Институт Славяноведениян АН ССР. Краткие сообщения 12, Москва, 1954, 33-39 ↑ Историско-политичка информација по македонското прашање, Разгледи, февруари, 1969, 200-201
↑ HE

Vanjske povezenice

Dimitar Vlahov, Kroz historiju makedonskog naroda, Zagreb, 1949
Dimitar Vlahov, Makedonija, Ljubljana, 1950
Павел Делирадев, Яне Сандански, Софија, 1946
V. Časule, Goce Delcev, Ideolog i organizator makedonskog nacionalno-oslobodilackog pokreta, Skopje, 1968
Goce Delčev - knjiga Peja Javorova

[1] Pismo Goce Delčeva Nikoli Maleshevskom iz 1899. godine, u kojem on se izjašnjava kao Bugarin: "Stvarno je šteta, ali što možemo učiniti kad smo Bugari i svi patimo od iste bolesti!"

[2] Gotse je bio Bugarin po nacionalnosti; studirao je u bugarskim školama: Kukuš, Solun, Sofija. Iako je u posljednje dvije škole bio obrazovan u duhu uskogrudnog nacionalizma, Gotse je sve Makedonce gledao kao svoju braću. Borio se za oslobođenje ne samo makedonskih Bugara, već i svih Makedonaca. Nije se borio da Bugari u Makedoniji budu dominantna nacija, nego da oni i druge nacionalnosti u Makedoniji budu slobodni."

[3] В. И. Зуев, Гоце Делчев, Выдающийся деятель македонского освободительного движения, Институт Славяноведениян АН ССР. Краткие сообщения 12, Москва, 1954, 33-39 ↑ Историско-политичка информација по македонското прашање, Разгледи, февруари, 1969, 200-201

[4] HE

[1]

[2]

[3]

[4]