Glad u Kazahstanu 1931. – 1933., poznata i kao Kazahstanska katastrofa, ubila je, prema procjenama, između 1,5 i 2,3 milijuna stanovnika Kazaške Sovjetske Socijalističke Republike, od čega oko 1,3 milijuna Kazaha, čiji je udio u ukupnom stanovništvu pao sa 60 na 38%. Procijenjuje se da je u gladi preminulo više od 40% tadašnjeg kazačkog pučanstva, što je navjiši udio od svih naroda (etničkih skupina) stradalih za Sovjetske gladi 1932. i 1933.
Glad je nastupila u zimu 1930., godinu dana prije Holodomora, kao posljedica sovjetske politike kolektivizacije. Većini seljaka, posebno onima imućnijima (kulacima), između 1929. i 1933. oduzeta je većina stoke i zaliha žita. Samo 1930. zaplijenjeno je oko milijuna tona žitarica za potrebe većih gradova. Kazasi su, kao posljedica gladi, postali manjina u Kazaškoj Republici te se demografski od njezinih posljedica nisu oporavili do Raspada Sovjetskog Saveza. Dio povjesničara glad ocijenjuje genocidnim prema Kazasima, a čak niti sovjetska povjestica nije opovrgavala njezin antropogene uzroke.
Literatura
- Cameron, Sarah, The Hungry Steppe: Famine, Violence, and the Making of Soviet Kazakhstan, Cornell University Press, 2018.
- Conquest, Robert, The Harvest of Sorrow|The Harvest of Sorrow: Soviet Collectivization and the Terror-famine, The University of Alberta Press, Edmonton, 1986.
- Kindler, Robert, Stalin's Nomads. Power and Famine in Kazakhstan, Pittsburgh University Press, Pittsburgh, 2018.
- Sahni, Kalpana, Crucifying the Orient: Russian orientalism and the colonization of Caucasus and Central Asia. White Orchid Press, Bangkok, 1997.
- Ellman, Michael, Stalin and the Soviet Famine of 1932–33 Revisited, Europe-Asia Studies, sv. 59, br. 4, 2007.
Nedovršeni članak Glad u Kazahstanu 1931. – 1933. koji govori o povijesti treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.