Giovanni Giustiniani Longo
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
Giovanni Giustiniani Longo (grč. Ιωάννης Λόνγος Ιουστινιάνης, Iōánnēs Lóngos Ioustiniánēs; lat. Ioannes Iustinianus Longus; 1418. – 1. lipnja 1453.) bio je genoveški vojskovođa koji je zapovijedao kopnenim snagama Bizantskoga carstva za vrijeme opsade Carigrada 1453. godine.[1]
Životopis
Prije opsade Carigrada
Sin Bartolomeja Giustiniania[2], rođen je vjerojatno u Genovi, oko 1418. godine iz jednog od dva očeva braka, prvi s Novellinom Raffaelea Giustinianija Arangia, drugi s Eleonorom di Valerano Spinola. Imao je i brata Galeazza, također trgovca te pomorskog kapetana.
Obitelj Giustiniani[3] se u Genovi politički uzdigla za vrijeme druge polovice 14. stoljeća, kada je predak obitelji Antonio Giustiniani stekao toliki utjecaj da je između ostaloga 1390. godine poveden u prognanstvo iz grada zajedno s duždem Antoniottom Adornom zbog straha da će ga baš on zamijeniti. Po povratku iz izgnanstva, Antonio je 1401. godine obnašao dužnost jednog od dva Republička priora, a ugovorima je stekao kontrolu nad otokom Chiosom za svoju obitelj. Antoniovi nasljednici su se više okrenuli trgovini nego politici, pa se tako i Giovanni Giustiniani[4] već 1443. bavi trgovinom u ime oca Bartolomeja. Pri tome je često sklapao sumnjive poslove i nije puno mario za vraćanje dugova, pa mu je dužd Raffaele Adorno 1446. godine zaplijenio dio imovine.
Kada 1447. godine dolazi do pobune protiv obitelji Adorno, Giustiniani staje uz frakciju obitelji Fregoso, te 1447. Giano Fregoso postaje novi dužd. Giustiniani zbog toga biva bogato nagrađen, od čega je organizirao privatnu flotu i počeo se baviti piratstvom na obalama Provanse. Iste godine imenovan je upraviteljem rata te konzulom Feodosije u trajanju od jedne godine, ali je titulu konzula zadržao i sljedeće dvije godine.
Opsada Carigrada
_by_Jean_Le_Tavernier_after_1455.jpg)
Kako 1452. godine započinju pripreme Osmanskog carstva za konačno osvajanje Carigrada, Bizantski dvor je zatražio vojnu pomoć od Europskih monarhija. U tu svrhu dužd Pietro Fregoso započinje novačenje ljudi, kojima se pritisnut optužbama za piratstvo od političkih protivnika pridružuje i Giovanni Giustiniani. On u siječnju 1453. godine dolazi u Carigrad s dva bojna broda puna zaliha hrane i baruta te 300 Genovljana s otoka Chiosa i još 400 poslanih od strane Republike Genoe. Iste godine Bizantski car Konstantin XI. Palaelog mu dodjeljuje titulu protostratora te ga imenuje zapovjednikom kopnenih obrambenih snaga Carigrada, pritom mu obećavši i otok Lemnos za osobni posjed.
Osmanska vojska se počela okupljati ispred grada 2. travnja, dok je sam sultan Mehmed II. Osvajač pred grad stigao 5. travnja 1453. godine te je tada počela blokada i opsada grada. Centralni obrambeni položaj kojeg je držao Giustiniani je bio kod Zlatnih vrata, glavnog ulaza u sam grad s kopna. Njegova karizma i stručnost je bila ključna u sastavljanju organizirane obrane od relativno malenoga broja loše uvježbanih branitelja grada i sprečavanju sukoba među Grcima, Genovljanima i Mlečanima. Unatoč stalnom bombardiranju zidina grada od strane velikih Osmanskih topova, pod Giustinianijevim vodstvom iste su preko noći popravljene i utvrđivane dok se uzaludno čekala pomoć europskih monarhija.
Na zadnji dan opsade grada, 29. svibnja 1453. godine, Giustiniani je teško ranjen iz Osmanskog topa u tijelo i ruku, te su ga njegovi vojnici iznijeli s zidina kroz mala vrata u grad. Gubitak zapovjednika je izazvao paniku i strah među braniteljima te su i oni kroz ista vrata provalili u grad pritom dobrim dijelom napustivši obranu zidina. Grad je isti dan pao u Osmanske ruke, nakon 53 dana opsade.
Giustinianija su njegovi vojnici uspjeli izvesti iz grada, ali je on teško ranjen preminuo 1. lipnja na putu za Chios. Pokopan je u crkvi Sv. Dominika na Chiosu, koja je uništena u potresu 1881. godine ali je pronađeno nekoliko fragmenata natpisa s grobnice.
Obitelj
Oko 1447. godine Giustiniani je oženio Clemenzu Fregoso, sestru budućeg dužda Pietra Fregosa, sklopivši tako moćni savez s vladajućom obitelji u Republici Genovi. Vjerojatno nisu imali djece jer nakon njegove smrti kao izvršitelj oporuke se navodi njegov brat Galeazzo, koji i nakon toga nastavlja upravljati njegovim posjedima na jednako beskrupulozan način kao i Giovanni Giustiniani.
Književnost i film
- U romanu Mike Waltarija The Dark Angel Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
- U romanu Petera sandhmana Porphyry and Ash Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
- U romanu Jacka Highta Siege Giustiniani je jedan od glavnih protagonista.
- U turskom filmu Istanbul'un Fethi iz 1951. godine Giustinianija glumi turski glumac Kemal Ergünenç.
- U turskoj miniseriji Fetih 1453. Giustinianija glumi turski glumac Cengiz Coşkun.
- U turskoj dokumentarnoj seriji Rise of Empires: Ottoman Giustinianija glumi turski glumac Birkan Sokullu.
Izvori
- ↑ (engl.) Giovanni Giustiniani Longo | Genoese captain. https://www.britannica.com/biography/Giovanni-Giustiniani-Longo Pristupljeno 17. studenoga 2020.
- ↑ (tal.) GIUSTINIANI, Giovanni in "Dizionario Biografico". https://www.treccani.it/enciclopedia/giovanni-giustiniani_(Dizionario-Biografico) Pristupljeno 19. studenoga 2020.
- ↑ History of Giustiniani From Genova (Italy). http://www.giustiniani.info/english.html Pristupljeno 19. studenoga 2020.
- ↑ "Personaggi Storici: Giovanni Giustiniani Longo". Personaggi Storici. https://gazzettanautico.blogspot.com/2020/02/personaggi-storici-giovanni-giustiniani.html Pristupljeno 19. studenoga 2020.