Toggle menu
308,8 tis.
63
18
565,7 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Gilbertov sindrom

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
MKB-10 Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
NSK Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found.
PubMed Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)
MeSH Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)
Medscape Lua error in package.lua at line 80: module 'Module:i18n' not found. (engl.)

Gilbertov [čitaj Žilberov] sindrom (GS), poznat kao i Gilbert-Meulengrachtov sindrom, je nasljedni poremećaj metabolizma bilirubina. Vodeći simptom ovog sindroma je žutica uzrokovana povišenom koncentracijom nekonjugiranog bilirubina u krvi - hiperbilirubinemija. Gilbertov sindrom je bezopasna pojava i nije bolest te ne zahtijeva liječenje te zahvaća od 5-10% populacije.  

Uzrok hiperbilirubinemije je smanjena aktivnost enzima glukuronoziltransferaze (bilirubin-uridin-difosfat-glukuronozilltransferaza, B-UGT) u jetri, koji sporije prerađuje (konjugira) bilirubin i još neke molekule. Konjugacijom bilirubin postaje vodotopljiv te se izlučuje putem žuči u dvanaesnik.

Gilbertov sindrom je u većini slučajeva bezopasna pojava koja ne zahtijeva liječenje, a manifestira se žuticom uslijed povišenja bilirubina u krvi (što bi se inače povezivalo sa stresom, fizičkim naporom, infektivnom bolesti i sl.) i nespecifičnim simptomima kao što su mučnina, umor, proljev, glavobolja, smanjenje apetita kojima se za sada ne može utvrditi pravi uzrok.

Neki lijekovi se metaboliziraju djelovanjem enzima B-UGT, zbog čega, kod onih koji imaju Gilbertov sindrom, može doći do povišene koncetracije tih lijekova ili njihovih razgradnih produkata u krvi.

Sindrom je nazvan prema znanstvenicima Nicolasu Augustinu Gilbertu i Jensu Einaru Meulengrachtu te se u njemačkoj literaturi susreće i naziv Morbus-Meulengracht.