| Geotermalna elektrana Svartsengi | |
|---|---|
| |
| Opći podaci | |
| Država | Island |
| Lokacija | Svartsengi |
| Koordinate | 63°52′43″N 22°25′58″W / 63.87861°N 22.43278°W |
| Status | U pogonu |
| Vlasnik | Alterra power corp |
| Tehnički podaci | |
| Vrsta/tip | kogeneracijsko postrojenje |
| Instalirana snaga | 76,5MW električne i 150MW toplinske energije |
  Geotermalna elektrana Svartsengi Svartsengi na karti islanda | |
Geotermalna elektrana Svartsengi nalazi se na jugozapadnom dijelu Islanda, 4 km sjeverno od Grindavika. Radi se o kogeneracijskom postrojenju kapaciteta 76,5 MW električne energije, te 150 MW toplinske energije.
Povijest
Bušenje u svrhu pronalaska pare na mjestu današnjeg pogona započelo je u studenome 1971. godine. Para temperature oko 200°C pronađena je na dubini od 250m. U prvoj fazi bušenja izbušene su tri rupe dubine 400m koje su korištene za proizvodnju tople vode u postrojenju koje je izgrađeno 1976. godine. 6. studenog 1976. godine počela je opskrba tople vode kućama na području Grindavika, a 30. prosinca 1977. godine započela je opskrba kuća na području Njarðvíka. Kogeneracijsko postrojenje za dobivanje električne energije i topline građeno je u etapama. Prvi blok postrojenja projektiran je i izgrađen u radoblju do 1977. do 1979. godine, a gradnja posljednjeg, točnije šestog bloka, je završena 2008. godine. Završetkom tog bloka omogućeno je ostvarivanje današnje nazivne snage.
Postrojenje
Blok 1
Blok jedan je projektiran i izgrađen u razdoblju od 1977. do 1979. godine. Sastoji se od dvije AEG-ove parne turbine snage 1MW. Danas te turbine opskrbljuju elektranu s električnom energijom. Prva je instalirana 1978.,a druga 1979. godine. Prvi je blok nakon izgradnje isporučivao i 50MW termalne energije, dok danas postrojenje isporučuje samo 25MW toplinske energije.
Blok 2
Drugi blok je građen tijekom 1979. i 1980.godine kada je konačno pušten u pogon. Blok se sastoji od 3 izmjenjivača topline koji isporučuju 75 litara po sekundi vode temperature 125°C. Navedena količina vode ekvivalentna je snazi od 75MW toplinske energije.
Blok 3
Blok tri je postrojenje za proizvodnju električne energije koje se sastoji od 6 parnih turbina. Prosječni protok vode temperature 160°C kroz turbine iznosi oko 40l/s, a maksimalni tlak pare koja dolazi na turbinu je 5 bara. Turbine koje se koriste u trećem bloku izgradio je i instalirao japanski Fuji. Postrojenje je prvi put pokrenuto 20.12.1980. godine, a u pogonu je preko 90% vremena.
Blok 4
Četvrti blok je u prvom planu postrojenje za proizvodnju električne energije. Električnu energiju u šestom bloku proizvodi 7 izopentanskih Ormatovih turbina. One koriste višak pare, pa čak i one niskotlačne iz drugih blokova elektrane. Svaki par proizvodi 1,2 MW. Ukupni proizvodni kapacitet četvrtog bloka je 8,4 MW električne i 30MW toplinske energije. Ormatove izopentanske turbine rade na takozvanom organskom Rankienovom ciklusu, koji kao medij koji kruži u Rankienovom ciklusu umjesto često korištene vode koristi izopentan. Korištenje Ormatovih turbina elektrani je donijelo mnogobrojne prednosti:
- povećavaju kapacitet elektrane za 8,4MW
- povećavaju kapacitet isporučene toplinske energije za 30MW
- omogućuju uštede topline u podzemnom spremniku podizanjem temperature predgrijavanja pare s 5°C na 28°C
- učinkovitost korištenja geotermalne energije se značajnije povećala
- povećavaju količinu kondezata koji se koristi za miješanje s morskom vodom za pumpanje
- smanjenjem propuštanja pare smanjuju zagađenje
Blok 5
Gradnja petog bloka započela je zbog prijeko potrebne rekonstrukcije prvog bloka. Proizvodnja električne energije u ovom bloku započela je 1999. godine, a proizvodnja tople vode započela je već sljedeće godine. Nazivna snaga petog bloka je 30MW, a postrojenje je u pogonu u razdoblju od 2000. do 2006. bilo 97% vremena.
Blok 6
Šesti blok elektrane je kondenzacijsko postrojenje koje se sastoji od nekoliko jedinstvenih turbina. Njihova nazivna snaga je 30MW. Opterećenje turbina ovisi o potrebama grijanja okolnog prostora. Šesti blok nalazi se sa sjevernom dijelu elektrane Svartsengi. Navedene turbine nazvane "Octopus" dizajnirao je i izradio japanski Fuji Electric.
Izvori
- https://web.archive.org/web/20120407163645/http://www.hsorka.is/english/HSProduction/HSProductionSvartsengi.aspx , pristupljeno 19.12.2015.
- http://www.geothermal-energy.org/pdf/IGAstandard/WGC/2005/2037.pdf
- http://europe.newsweek.com/icelands-energy-lessons-85937?rm=eu , pristupljeno 19.12.2015.
- http://www.geothermal.is/geothermal-exploration-development-and-utilization-svartsengi , pristupljeno 19.12.2015.
- http://www.visitreykjanes.is/en/moya/toy/index/place/svartsengi, pristupljeno 19.12.2015.
- https://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:2014-04-27_10-35-50_Iceland_-_Grindav%C3%ADk_Grindav%C3%ADk.jpg
- https://commons.wikimedia.org/wiki/Datoteka:Grindav%C3%ADk_Blaue_Lagune_02.JPG
