Gauja

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Gauja
Gauja panorama 16052015.jpg
Panoramski pogled na rijeku na granici između Latvije i Estonije.
Duljina 452 km
Prosječni istjek 2,24 m3/s
Površina porječja 9.800 km2
Izvor Vidzemsko visočje
Pritoci Tirza, Brasla, Amata, Vija, Abuls, Rauna[1]
Države Flag of Latvia.svg Latvija, Flag of Estonia.svg Estonija
Slijev baltički
Ulijeva se u Riški zaljevBaltičko more
Fluss-lv-Gauja.png
Tok rijeke u Latviji i Estoniji.

Gauja (estonski: Koiva jõgi, njemački: Livländische Aa) je rijeka koja teče sjeverom Latvije (regija Vidzeme) i uz latvijsko-estonsku granicu. Jedina je duža rijeka u Latviji koja izvire i završava svoj tok u njoj. Duga je 452 kilometra, od čega petina odnosno 93,5 kilometara teče Nacionalnim parkom Gauja. U tom dijelu svoga toka, rijeka protječe dolinom Gauja, koja je ostala poznata kao mjesto gdje se odvijao Livonski križarski rat, čemu svjedoče i mnoge ruševine dvoraca i utvrda. Dolina je široka između 1 i 2,5 kilometara, a najveća dubina izmjerena je kod grada Sigulde. U dolini rijeke nalaze se stijene iz devonskog perioda stare između 300 i 370 milijuna godina. Gauja se ulijeva u Riški zaljev, a preko njega u Baltičko more, pa pripada baltičkom slijevu.[2]

Izvori

  1. (let.) Gauja - hidrografija i pritoke, copeslapa.lv, pristupljeno 25. ožujka 2016.
  2. (let.)Tok i slijev rijeke po latvijskim rajonima, Mrežne stranice Ministarstva zaštite okoliša, pristupljeno 25. ožujka 2016.

Vanjske poveznice