Galovac
| |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Nacionalni park Plitvička jezera Datoteka:Zastava licko senjske zupanije.gif Ličko-senjska županija |
| Koordinate | 44°52′30″N 15°36′23″E / 44.875°N 15.60639°E |
| Površina | 0,12 km² |
| Najveća dubina | 24 m |
| Nadmorska visina | 582 m |
| Najveća širina | 0,35 km |
| Najveća dužina | 0,585 km |
| Pritoci | vode iz jezera Batinovac, Vir i Malo jezero |
| Ulijeva se u | jezero Milino jezero, Gradinsko jezero |
| Države |  Hrvatska
|
Galovac je jezero u Nacionalnom parku Plitvička jezera, pripada u skupinu Gornjih jezera.
Opis
Nalazi se na nadmorskoj visini od 582 metra. Površine je 12,5 hektara. Najveća dubina je 24 metra u sjevernom dijelu jezera pod obroncima Stubice. Njegova dužina iznosi 580 m uz širinu do 350 m, a površina mu iznosi 0,12 km². To je treće plitvičko jezero po svojoj veličini.[1][2] Zbog velike dubine jezerska voda je tamnozelene boje. Okruženo je stablima četinara.
Galovac je dobilo svoje ime po kapetanu Galu, koji je potukao Turke ili po harambaši Galoviću.[1]
Zapadnu stranu jezera čini široka sedrena barijera, preko koje se obrušava voda Batinovca, Vira i Malog jezera na slapovima u lepezastim kaskadama. Najviši je slap u jugozapadnom dijelu barijere Galovački buk visok oko 28 metara, te širok 5 metara, nastao od voda jezera Batinovac.
Sjevernu granicu ovog jezera čine impresivne dolomitne stijene koje počinju odmah ispod Stubice koje su obrasle niskim listopadnim drvećem i grmljem. Uza sjevernu stazu pod obroncima Stubice lijepi su izdanci dolomita, a pogled na jezero pruža se s veće visine. Južnije je Galovac ograničen s blagim brežuljcima jako obraslog brda Crni Vrh. Autobus polazi u podnožju Crnog Vrha, uz staru cestu.[3]
Sedrena barijera Galovca određuje impozantnu granicu na istoku širine oko 200 m.[3] Značajna je po brojnim slapovima - zvanim Prštavci, koji se s razine jezera Galovac spuštaju niz više od dvadeset metara visoku sedrenu barijeru.
Oko Galovca su uređene staze za posjetitelje. Jedna od njih vodi do Tomićevog pogleda – vidikovca, s kojeg se pruža pogled na Plitvička jezera.
Prostrano jezero ima svijetlo - zelenkastu boju u plićinama na sjeverozapadnoj strani, a tamniju u središnjem dijelu zbog veće dubine. Posebnu ljepotu ovom dijelu jezera daju jesenje boje, kad rujevina zacrveni padine brda i kad se rumenilom prekrije i bjelogorično drveće uza slapove i jezero.
U njegovoj blizini je stijena na koju je postavljena u čast profesora Ive Pevaleka, najpoznatijeg znanstvenika Nacionalnog parka Plitvička jezera, mjedena plaketa s njegovim likom i njegovim izvanrednim dostignućima za očuvanje Plitvičkih jezera.
Vrela
Vanjske poveznice
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Galovac |