Fulfinum – Mirine
  Fulfinum - Mirine | |
| Zemljopisne koordinate | 45°12′20″N 14°32′42″E / 45.2055°N 14.5450°E |
Fulfinum - Mirine, antički grad i ranokršćanski kompleks u uvali Sepenu kod Omišlja.
Fulfinum I. st.
U izvorima ga je spominjao starogrčki zemljopisac Klaudije Ptolomej.[1]
U uvali Sepen na otoku Krku kod Omišlja, nastao je u drugoj polovici prvog stoljeća poslije Krista novoplanirani, antički rimski grad Fulfinum za potrebe veterana careva Flavijevaca. Municipium Flavium Fulfinum realiziran je prema tada uhodanoj urbanističkoj shemi: na ravnom prostoru u pravokutnoj mreži komunikacija. Maritimno pogodna uvala omogućila je izgradnju dobro zaštićene luke, a plodno polje s obiljem vode podlogu sudjelovanju grada u životu klasične antike.
Grad je posjedovao sve osnovne pretpostavke ovakvom načinu života; forum s kapitolijem i gradskom bazilikom, lučke instalacije s trgovačkom četvrti uz more, hramove, terme, bogato ukrašene javne prostore[1], prigradske komunikacije s grobljima i dvije faze vodovoda.
Projektiran u oficiju careva Flavijevaca napučen je njihovim veteranima i umjetno "nakalemljen" u životnom prostoru domaće liburnske zajednice Fertinates (Omišalj). Odraz je imperijalne ideje osnutka snažnog lučko-trgovačkog grada u prostranoj zavjetrini otoka, a u neposrednoj blizini magistralnih komunikacija prema Panoniji i Noriku.
Tijekom rasapa antičke civilizacije Fulfinum je vjerojatno bio jedna od prvih žrtava; zamišljen kao grad vrhunskih civilizacijskih dosega, otvoren i nježan, osjetljiv na najmanje udare u standard urbanog života koje donosi nesigurnost kasne antike, dočekao je njen zaton zajedno sa svojim civilizacijskim tvorcem. Ipak, kao i nastanak tako i nestanak nekog grada, koji kao i ljudi imaju svoje sudbine, nije ostao bez onih odraza koji se očituju u metamorfozi duha i forme; život je nastavljen u novom osmišljavanju krhotina.
Identitet i lokacija Fulfinuma konačno je utvrđena s pronalaskom natpisa iz vremena cara Domicijana, nakon višestoljetnih pokušaja lociranja Fulfinuma, odnosno, koji od brojnih ostataka rimskih gradova po Hrvatskoj jest Fulfinum.[1]
Mirine V.-VI. st.
Na periferiji antičkog grada, nastao je u V. st., dugo vremena poslije propasti Fulfinuma, nastao je impozantan ranokršćanski kompleks (Mirine), čije je središte impresivna bazilika sv. Nikole, od koje su danas ostali ostatci. Uz nju je bila nekropola s brojnim grobnicama i sarkofazima.[1]
Mirine se dovode u svezu s benediktinskom opatijom sv. Nikole, koja se prvi put u vrjelima spominje 1252. u dokumentima pape Inocenta IV.. Sačuvana impresivna crkva (bazilika) sv. Nikole, križnog tlocrta sa simboličnim intimnim klaustrom i ranokršćanskim grobljem. Spada u najbolje očuvane primjere ranokršćanske arhitekture na istočnoj obali Jadrana. Ostatci, odnosno ruševine dale su naziv današnjem toponimu, "Mirine".[1]
Izvor
- http://www.tz-njivice-omisalj.hr/mirine.htm (pristupljeno 8. rujna 2009.) uz dopusnicu Turističke zajednice općine Njivice Omišalj
