Ferenc Pfaff

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Segedin, MÁV Poslovna uprava (1894.)
Miškolc, Tiszai kolodvor
Pečuh, Željeznički kolodvor

Ferenc Pfaff (Mohač , 1851. - Budimpešta, 1913.) mađarski građevinar, sveučilišni profesor, arhitekt željezničkih kolodvora i drugih zdanja u Austro-Ugarskoj.

Rođen je u južno-zadunavskom gradiću Mohaču (mađarski: Mohács) 1851. godine. Studirao je na budimpeštanskom Tehničkom Sveučilištu Palatin Josip pod vodstvom Imrea Steindla, arhitekta budimpeštanskog parlamenta. Od 1887. radi za Mađarske državne željeznice (MÁV).

Prva željeznička zgrada koju je sagradio bila je riječki kolodvor. Njegov kolodvor u Kaposváru postao je tipskim planom za više drugih željezničkih postaja. Pfaffovi kolodvori se obično sastoje od visokog središnjeg i dva manja krila. Pretpostori kolosijeka su pokriveni polukrovom.

Pfaffova djela obuhvaćaju željezničke kolodvore i službene zgrade željeznica širom ugarskog dijela bivše austrougarske monarhije. (On je sagradio ili pregradio ukupno 38 kolodvora). Tako se njegove najpoznatije građevine nalaze u Hrvatskoj (zagrebački Glavni kolodvor, upravna zgrada MÁV-a u Zagrebu,[1] kolodvor u Osijeku, kolodvor u Rijeci), Mađarskoj (među mnogim drugima, kolodvori u Pečuhu i Segedinu, lokalno sjedište MÁV-a u Segedinu), Rumunjskoj (kolodvori gradova Koložvar i Satu Mare), Slovačkoj (glavni kolodvor u Bratislavi) te u Srbiji (kolodvor u Vršcu, u Vojvodini).

Ferenc Pfaff je umro 1913. godine u Budimpešti. Njegov grob se nalazi na groblju Farkasréti. Njegovu uspomenu čuvaju spomen-ploče na kolodvorskim zgradama ne samo u Mađarskoj već i u njenim susjednim zemljama (u Hrvatskoj, dvojezični natpis na riječkom kolodvoru).

Kolodvori

Ostale zgrade

Vanjske poveznice