Toggle menu
310,1 tis.
44
18
525,5 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Ezekijel (knjiga)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Michelangelov prikaz Ezekijela u Sikstinskoj kapeli
Stari zavjet
Judaizam, Protestantizam,
Katoličanstvo, Pravoslavlje
Deuterokanonske knjige
Pravoslavlje
Istočno i rusko
pravoslavlje
Istočno pravoslavlje
Novi zavjet
Portal: Kršćanstvo
VRU

Ezekijel je jedna od knjiga Biblije, dio Staroga zavjeta. Istoimeni pisac je jedan od četiri velikih biblijskih proroka. Napisao je proročanstva o razorenju Jeruzalema, o okolnim narodima i o obnovi Izraela. Biblijska kratica knjige je Ez.

Pisac je Ezekijel "sin Buzijev, svećenik u zemlji kaldejskoj, na rijeci Kebar". (Ez 1,3)[1]Njegovo ime znači "Bog jača". Babilonci su osvojili Jeruzalem i Izrael, a narod su odveli u babilonsko zatočeništvo. Ezekijel je odveden u drugoj skupinu zajedno s kraljem Jojakinom (Ez 1,2) 597. g. pr. Kr. Imao je ženu, koja je umrla u devetoj godini zatočeništva (Ez 24,18). Tijekom zatočeništva u Babilonu, živio je u vlastitoj kući na rijeci Kebar [2]. Zarobljeni Judejci dolazili su mu pomoć. Ezekijel je prorokovao od 592. do 570. pr. Kr. Ono što je napisao u knjizi, uglavnom je kronološkim redom, osim tri iznimke.

Ezekijelova knjiga ima sličnosti s Jeremijinom knjigom. Oba prikazuju svijest o tužnom stanju naroda, koji je otpao od Boga, proriču propast judejskog kraljevstva i razorenje Jeruzalema, ali i konačnu obnovu te uspostavu Tisućgodisnjeg kraljevstva [3]. Ima sličnosti i s Danijelovom knjigom. Danijel prikazuje vrijeme u kojem je Bog vlast nad Zemljom predao u ruke poganskih naroda, a Ezekijel piše o vremenu prije i nakon njihovog pustošenja Jeruzalema.

Charles Chipiez: Hram u Jeruzalemu prema Ezekijelovom proročanstvu

Ova knjiga ima 48 poglavlja. Može se podijeliti u tri dijela. U prvom dijelu (od 1. do 24. poglavlja), prorok Ezekijel piše proročanstva o razorenju Jeruzalema, do kojeg je došlo zbog grijeha izraelskog naroda, idolopoklonostva, pojave lažnih proroka. Jeruzalem je razoren, judejski kralj odveden je u babilonsko zatočeništvo zajedno s narodom. Slava Jahvina, vidljivi je znak Božje prisutnosti. Spominje se mnogo puta u ovoj knjizi. Prikazuje se u obliku oblaka, koji se nalazi u najsvetijem dijelu jeruzalemskog Hrama. Kada su Babilonci osvojili i razorili Jeruzalem, oblak Slave Jahvine otišao je s anđelima kerubinima iz Hrama i Jeruzelema: "Uto se Slava Jahvina vinu s praga Doma i stade nad kerubinima. Tada kerubini raširiše krila i podigoše se sa zemlje pred mojim očima (Ez 10,18-19)." Ponovno će boraviti u novom Hramu u Tisućgodišnjem kraljevstvu. U međuvremenu, oblak Slave Jahvine pojavio se kada se Isus proslavio na gori preobraženja (Mt 17,5). Drugi dio knjige (od 25. do 32. poglavlja) sastoji od proročanstava o sedam okolnih naroda. To su: Amonci, Moabi, Edomci, Filistejci, stanovnici gradova Tira i Sidona te Egipćani. Njih stiže osuda i propast zbog grijeha i idolopoklonstva. Treći dio knjige (od 33. do 48. poglavlja) je proročanstvo o obraćenju izraelskog naroda u posljednje doba, ponovnom ujedinjenju te opis Tisućgodišnjeg kraljevstva s Hramom u Jeruzalemu [4].

Knjiga se izravno ne citira nigdje u Novom zavjetu. No, Isus je u razgovoru s Nikodemom (Iv 3) govorio o potrebi novog rođenja iz vode i duha, a Ezekijel je o tome pisao (Ez 36,25-27). Knjiga Otkrivenja ima sličnosti s ovom knjigom u ponekim temama.

Izvori

Logotip Wikizvora
Logotip Wikizvora
WikIzvor ima izvorni tekst na temu: Knjiga Ezekielova
Sadržaj