Eugenika (iz starogrčkog eu „dobro“ i genos „loza“) kao pojam je utemeljio britanski antropolog Francis Galton 1883. g. Označava rabljenje znanja o ljudskoj genetici radi utjecanja na stanovništvo i zdravstvenu politiku s ciljem povećanja udjela pozitivno ponderiranih[1] gena (pozitivna eugenika) i smanjenja negativno ponderiranih gena (negativna eugenika) s ciljem poboljšanja određenih svojstava ljudske vrste.
Danas se eugenikom naziva znanost koja se bavi poboljšanjem ljudskih gena.
Pojam obuhvaća i korištenje znanstvenih postignuća za otkrivanje sklonosti ploda genetskim bolestima tijekom trudnoće, što se primjenjuje kod prakse sve masovnijih pobačaja s ciljem izbjegavanja rođenja bolesne djece odnosno djece s predviđenom mogućnošću razvoja neke od genetski uzrokovanih bolesti.[2][3] Najčešće žrtve su fetusi s Downovim sindromom, a daljnji razvoj znanosti doprinosi vjerojatnom širenju primjene pobačaja i na djecu (embrije, fetuse) s genetskim predpostavkama za razvoj neke od velikog broja drugih bolesti.[2] Ovakvi pobačaji nazivaju se eugenički pobačaji. Neki znanstvenici, koji se zalažu i za pravo na pobačaj, smatraju da bi trebalo biti zakonom dopušteno ubiti i novorođeno dijete u slučaju da se rodi s Downovim sindromom ili drugim teškim bolestima.[4] U Danskoj je trudnicama omogućeno besplatno postavljanje prenatalne dijagnoze identifikacije i nakon toga eliminacije defektnog zametka pobačajem što se trenutno, s obzirom na dosegnuti razvoj dijagnostike, najčešće koristi za pobačaje djece s Downovim sindromom.[5] Broj beba u Britaniji začetih in vitro oplodnjom, a potom abortiranih zbog genetskih poremećaja u razdoblju od pet godina iznosi 123 što znači da je svaka dva tjedna abortirana jedna beba.[6]
Eugenika je veliku primjenu postigla u nacionalsocijalističkoj Njemačkoj, u kojoj je ova znanost uživala veliku pozornost i imala na raspolaganju široka materijalna sredstva za napredak. Provođeni su legalni pobačaji, u čemu je nacistička Njemačka bila ispred drugih zemalja svijeta u kojima je pobačaj bio zakonom zabranjen; eutanizirani su mnogi psihički i fizički bolesnici te pripadnici t. vz. nižih rasa.
Izvori
- ↑ "Ponderiranje". enciklopedija.hr/. https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=49396 Pristupljeno 22. lipnja 2020.
- ↑ 2,0 2,1 Večernji list, 8. lipnja 2012. OTKRIVEN GENSKI KOD NEROĐENOG DJETETA Genska će karta predviđati bolesti, ali i povećati broj pobačaja, preuzeto 22. listopada 2012.
- ↑ Downov sindrom: Ne ubijajte nas! I mi smo ljudi!
- ↑ BITNO.net “Ubiti novorođeno dijete etički je prihvatljivo…” Cjeloviti tekst članka koji je šokirao svijet, preuzeto 22. listopada 2012.
- ↑ Kada je ludost savršena. Danska zemlja bez Down sindroma?, preuzeto 22. listopada 2012.
- ↑ U Britaniji zbog Downova sindroma pobačene 123 bebe začete in vitro, preuzeto 22. listopada 2012.