Etika novinarstva
Etika novinarstva (od grč. ethos - običaj, navika, značaj, ćud) sadrži temeljna moralna načela postupanja u novinarskoj struci.
Etika novinarstva ostaje među najvažnijijim pitanjima suvremenih medija.[1]
Etička pitanja
Novinar se svakodnevno susreće s pitanjima etičke naravi kao što su krivotvorenje, povreda autorskih prava, sukob interesa, prikrivanje informacija, povreda privatnosti itd. Nabrojane stavke su duboko ukorijenjene u moderno društvo a ne samo novinarstvo.
Povjerenje u profesionalno obavljanje poslova ima veliki značaj. Ako građane novinar jednom obmane, oni mu više neće teško vjerovati i kada govori istinu - a posljedično neće vjerovati ni mediju za kojega taj novinar radi. Stoga je novinar dužan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. On kritički prosuđuje izvore informacija i u pravilu ih navodi
U svom su radu novinari dužni braniti ljudska prava, dostojanstvo, slobode i vrijednosti, uvažavati pluralizam ideja i nazora, opirati se svim oblicima cenzure, pridonositi jačanju pravne države i kao dio javnosti sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. Kada izvještava o temama o kojima postoje različita relevantna stajališta, a posebice kada se iznose optužujući navodi, novinar nastoji sva ta stajališta predstaviti javnosti. Novinar u suvremenoj demokraciji je dužan poštovati etiku javne riječi i kulturu dijaloga te uvažavati čast, ugled i dostojanstvo osoba ili skupina s kojima polemizira.[2]
Etička pravila profesije
Etika novinarstva, kao djelatnosti koja prenosi informaciju, zasnovana je prije svega na poštovanju za istinu.[3]
Mnoge organizacije medijskih zaposlenika u europskim i drugim zemljama usvojile su kodekse ponašanja također nazvane kodeksima djelovanja ili etičkim kodeksima.[4] U mnogim, mada ne svim, zemljama uspostavljena su samoregulirajuća tijela - medijski savjeti, čiji je cilj da nadziru poštovanje profesionalnog kodeksa ponašanja.[5]
Mediji i senzacionalizam
Današnji mediji se sve više bore za pozornost čitateljstva objavljivanjem senzacija, makar one možda i ne bile od osobitog javnog značaja: o raznim zločinima, osobnim sukobima i nesrećama o kojima se ranije eventualno izvješćivalo ukratko i na stranicama "crne kronike", danas se izvješćuje na naslovnim stranicama i udarnim mjestima elektroničkih medija. Stoga se govorio o senzacionalizmu, pojavi koja posve redovno ide do ruba etičke dopustivosti, ili ga prelazi.[6]
Lažne vijesti
U novinarstvu nije posve rijetka pojava lažnog izvješćivanja, bilo radi promoviranja vlastite karijere kao u primjeru skandala koji je krajem 2018. godine izbio oko višestruko nagrađivanog njemačkog novinara Claasa Relotiusa, bilo radi promicanja stanovitih političkih ciljeva ili poslovnih interesa, bilo u sklopu hibridnog ratovanja.[7]
U totalitarnim režimima, praktično je cjelokupno novinarstvo upregnuto u promoviranje lažnih vijesti: naime se tu od stanovništva ne traži tek da poštuju poredak i u slučajevima kada se ne slažu s postupcima vlasti - nego se od ljudi traži bezuvjetna vjera da su prosudbe vlasti uvijek ispravne, a ciljevi vlasti uvijek moralno najispravniji. Novinarstvo stoga funkcionira kao propaganda, gdje se od istine odstupa uvijek kada to interesi (jedine) partije zahtijevaju.[8]
Izvori
- ↑ Poler Kovačić, Melita (2001.). "Kriza novinarstva kao kriza etike: tko je novinarski subjekt?". Medijska istraživanja : znanstveno-stručni časopis za novinarstvo i medije, Vol. 7 No. 1-2, 2001.. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36819 Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Hrvatsko novinarsko društvo (2009.). "KODEKS ČASTI HRVATSKIH NOVINARA". Hrvatsko novinarsko društvo. https://hnd.hr/dokumenti Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ IFJ. "IFJ Declaration of Principles on the Conduct of Journalists" (engl.). http://ethicnet.uta.fi/international/declaration_of_principles_on_the_conduct_of_journalists Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ "Codes by country, International codes" (engl.). Accountable Journalism. https://accountablejournalism.org/ethics-codes Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ "Press councils" (engl.). Accountable Journalism. https://accountablejournalism.org/press-councils/all Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Burić, Jasna. "Masovni mediji kao subjekti manipulacije. Etičke vrijednosti nasuprot «trendovskoj tržišnoj kulturi» manipuliranja nasiljem, nesrećama i zločinima". Obnovljeni život : časopis za filozofiju i religijske znanosti, Vol. 64. No. 4., 2009.. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=68536 Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Vozab, Dina. "Pristrani i neprijateljski mediji te polarizacija u novom medijskom okolišu". Političke analize, Vol. 8 No. 30, 2017.. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=272354 Pristupljeno 7. siječnja 2019.
- ↑ Ed Walker (8. ožujka 2016.). "THE ORIGINS OF TOTALITARIANISM PART 6: TOTALITARIAN PROPAGANDA" (engl.). Emptywheel. https://www.emptywheel.net/2016/03/08/the-origins-of-totalitarianism-part-6-totalitarian-propaganda/ Pristupljeno 7. siječnja 2019.
Vidi još
Literatura
- Juka, Darko, Priručnik za novinske novinare, Matica hrvatska, Mostar/Čitluk 2007.
- Ricchiardi, Sherry, Malović Stjepan: Etika novinarstva, Sveučilišna knjižnica Zagreb, 2007.
- Sapunar, Marko, Osnove znanosti o novinarstvu, ITG, Zagreb, 2004.