Enron

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Enron Corporation
Logo de Enron.svg
Vrsta Javna
Burzovni simbol ENE (NYSE)
Osnovana 16. srpnja 1985.
Prestala postojati 2. prosinca 2001.
Osnivač(i) Kenneth Lay
Sjedište 1400 Smith Street
Sjedište Houston, Texas, Sjedinjene Američke Države
Predsjednik Kenneth Lay
Pokriveno područje Sjedinjene Američke Države, Indija, Karibi, Brazil
Djelatnost(i) Energetika
Prihod 100,78 milijardi američkih dolara
Neto dobit 979 milijuna američkih dolara
Broj zaposlenih 29.000 (2001)
Divizije Enron Energy Services (EES)
Enron Xcelerator

Enron Corporation bila je američka tvrtka za energetiku, robe i usluge sa sjedištem u Houstonu u Teksasu. Osnovao ga je Kenneth Lay 1985. godine spajanjem dvije manje regionalne tvrtke Lay's Houston Natural Gas i InterNorth. Do bankrota 3. prosinca 2001. godine, Enron je zapošljavao oko 29.000 djelatnika i bio je glavna američka tvrtka za električnu energiju, prirodni plin, telekomunikacije, celulozu i papir s prihodima tijekom 2000. od gotovo 101 milijarde dolara[1]. Časopis Fortune Enron je svojedobno šest godina za redom proglasio "Američkom najinovativnijom tvrtkom".

Krajem 2001. godine otkriveno je da je Enronovo prijavljeno financijsko stanje u stvari proizvod skandalozne institucijske, sistematske i kreativno planirane računovodstvene prijevare, te je od tada njegovo ime postalo sinonimom za namjernu korporacijsku prijevaru i korupciju. Skandal je također doveo u pitanje računovodstvenu praksu i djelovanje mnogih drugih korporacija u Sjedinjenim Državama i bio je čimbenik u donošenju Zakona Sarbanes-Oxley iz 2002. Skandal je također utjecao na širi poslovni svijet uzrokujući raspad računovodstvene tvrtke Arthur Andersen koja je godinama bila Enronov glavni revizor[2].

Krajem 2001. godine Enron u južnom okrugu New Yorka podnosi zahtjev za stečaj i za stečajnog upravitelja odabire tvtrku Weil, Gotshal & Manges. Stečaj je okončan tijekom studenoga 2004. u skladu s planom reorganizacije koji je odobrio sud. Novi upravni odbor promijenio je ime Enron u Enron Creditors Recovery Corp, te naglasio reorganizaciju i likvidaciju određenih poslova i imovine Enrona prije stečaja[3]. Dana 7. rujna 2006., Enron je prodao posljednji dio imovine, tvrtku Prisma Energy International Inc[4].

Djelovanje u Hrvatskoj

1996. godine Enron i hrvatska vlada uz posredovanje američkog ministra za trgovinu Rona Browna potpisali su memorandum o razumijevanju prema kojemu će Enron "projektirati, izgraditi, imati u vlasništvu i upravljati elektranom na prirodni plin kapaciteta 150 do 180 megavata". No od 2000. godine planove se kritizira kao štetan za Hrvatsku i potpisan iz političkih razloga[5] te je konačno napušten.

Navodi