Toggle menu
309,8 tis.
57
18
526,9 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Enderta (woreda)

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Enderta je jedna od 36 woreda u Regiji Tigraj u Etiopiji. Ime je dobila po etiopskoj povijesnoj pokrajini Enderta koja se kasnija spojila s Pokrajinom Tigraj.

Zemljopisne osobine

Ova woreda nalazi se u Zoni Debubaji na istočnom kraju Etiopske visoravni. Enderta graniči na jugu s woredom Hintalo Vajirat, sa zapada s woredom Samre, sa sjeverozapada i sjevera sa Zonom Mibrakavi te na istoku s Regijom Afar. Najveći grad je Mek'ele, koji je posebna woreda unutar Endertea, ostala veća naselja su Ajnalem i Kajiha. Valja istaknuti i današnje selo Čalakot, nekoć sjedište etiopskog Rasa Volde Selasija.

Stanovništvo

Prema podacima Etiopske središnje statističke agencije-CSA iz 2005. godine, - Woreda Enderta imala je ukupno (procijena) 144,784 stanovnika od toga je bilo 73,887 muškaraca i 70,897 žena. Svega 21,527 stanovnika (14.87%) je živjelo u gradovima. Sa ukupnom površinom od 1,339.93 km², Enderta ima gustoću naseljenosti od 108.1 stanovnika po km².[1]

Najveća etnička skupina u Enderti su Tigré (99.5%), sve ostale etničke skupine imaju samo 0.5%. Tigrinju kao materinji jezik govori 99.44% stanovnika, a preostalih 0.56% neki drugi jezik.

Gotovo cjelokupno stanovništvo ove worede, njih 99.32% su slijedbenici Etiopske tevahedo Crkve. Svega 13.6, njih 4% stanovnika je pismeno, a samo 21.31% djece školske dobi pohađa osnovnu školu, a tek 1.71% pohađa neku srednju školu.[2]

Gospodarstvo (poljoprivreda)

Na osnovu ankete koju je provela Etiopska središnja statistička agencija-CSA 2001. godine nad 22,546 seljaka iz ove worede, došlo se do sljedećih podataka. Prosječni seoski posjed bio je velik 1.22 ha. Od tih 27,421 ha zemljišta; 95.37% su bile oranice, 0.36% pašnjaci i livade, 1.41% neobrađeno, 0.3% pod šumom a 2.56% zemljišta je bilo za neku drugu namjenu. Od obradivog tla je 85.11% bilo pod žitaricama, a ostatak pod drugim kulturama.[3]

Izvori