Elektromagnetska preosjetljivost

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Elektromagnetska preosjetljivost (eng. electrohypersensitivity – EHS) stanje je u kojem ljudi prijavljuju simptome povezane s izlaganjem elektromagnetskim poljima. Poznata je i kao elektrohipersenzitivnost, elektrosenzitivnost, bolest od mikrovalova, sindrom od mikrovalova, alergija na Wi-Fi, idiopatska okolišna netolerancija na elektromagnetska polja [IEI-EMF] i simptomi povezani s okolišnim čimbenicima – elektromagnetska polja [SAEF-EMF]. S ovim je stanjem povezana široka paleta simptoma, a elektromagnetska polja obično emitiraju uobičajeni kućanski uređaji, kao što su Wi-Fi ruteri, mobilni telefoni i DECT telefoni.[1][2][3] Iz tog razloga osobe pogođene elektromagnetskom preosjetljivošću često nastoje što je više moguće izbjegavati izloženost tim uređajima, a neki se sele u mrtve zone pokrivenosti mobilnom mrežom.

Ne postoje dokazani toksikološki uzroci ovog poremećaja, no simptomi su unatoč tome stvarni i onesposobljavajući, a nastaju zbog procesa atribucije i noceba.[3]

Elektromagnetska preosjetljivost smatra se dijelom krovnog pojma idiopatskih netolerancija na okoliš, također poznatih kao simptomi povezani s okolišnim čimbenicima.[4] Ostala stanja pod ovim krovnim pojmom uključuju višestruku kemijsku preosjetljivost i sindrom bolesne zgrade. Smatra se da su idiopatske netolerancije na okoliš posebni slučajevi poremećaja somatskih simptoma/funkcionalnih poremećaja. [5][6]

Elektromagnetska preosjetljivost ne obuhvaća električne ozljede, udare ili opekline.

Definicija

Elektromagnetska preosjetljivost nije navedena u Međunarodnoj statističkoj klasifikaciji bolesti i srodnih zdravstvenih problema.[7] U jednom informativnom listu Svjetska zdravstvena organizacija je opisuje kao "razne nespecifične simptome koje pogođene osobe pripisuju izlaganju EMF-u. Najčešći simptomi uključuju dermatološke simptome (crvenilo, peckanje i osjećaj žarenja) kao i neurastenične i vegetativne simptome (umor, iscrpljenost, poteškoće s koncentracijom, vrtoglavica, mučnina, palpitacije srca i probavne smetnje). Skup tih simptoma ne spada u nijedan priznati sindrom."[8]

Hillert i kolege predložili su radnu definiciju:[9] osoba ima elektromagnetsku preosjetljivost ako sama prijavi da ju ima. Simptomi "nisu specifični. Isti simptomi su česti kod mnogih bolesti i kao fiziološke reakcije kod zdravih populacija." Autori smatraju važnim 5 dimenzija u elektromagnetskoj preosjetljivosti:

Simptomi
Hillert i suradnici predlažu "indeks kože" i "neurovegetativni indeks", u kojima potencijalni pacijenti mogu prijaviti intenzitet 6 kožnih simptoma, odnosno 3 neurovegetativna simptoma. Autori napominju da se čini kako su kožni simptomi (npr. osjećaj pečenja) relevantniji za prijavu elektromagnetske preosjetljivosti nego neurovegetativni simptomi (npr. vrtoglavica).
Uvjerenje
osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću navode preosjetljivost na struju kao uzrok svojih simptoma
Okidački čimbenici
Hillert i kolege navode dva glavna izvora: ekrane i fluorescentna svjetla, kao i druge izvore bez svjetla. Ta su dva izvora potencijalno povezana s različitim kliničkim profilima[10]
Vremenski aspekti
Ovdje su trajanje simptoma, kao i njihovo ponavljanje, važni čimbenici za prognozu slučaja
Ponašanje
izbjegavanje okidačkih čimbenika, kao i uzimanje bolovanja, važne su odrednice ponašanja kod elektromagnetske preosjetljivosti.

Ove dimenzije mogu se procijeniti pomoću upitnika za samoprijavu.

Epidemiologija

Procijenjena prevalencija elektromagnetske preosjetljivosti uvelike ovisi o definiciji slučaja, proučavanom stanovništvu i o zemlji u kojoj je prevalencija procijenjena. Na primjer, prema podacima iz samoprijave, trenutačna prevalencija iznosila je 2,7 % u Švedskoj, dok je u Finskoj iznosila 1,6 %.[11] Kada su se umjesto toga koristile dijagnoze liječnika, stope prevalencije iznosile su 0,4 % odnosno 0,1 %. Slično tome, korištenje alata za samoprijavu rezultiralo je trenutačnom prevalencijom od 3,4 % u nizozemskoj studiji,[12] a studija iz Njemačke izvijestila je o 0,8 %.[13]

Tvrdi se da je incidencija elektromagnetske preosjetljivosti povezana s pojavom i popularnom raspravom o čimbenicima okoliša. Na primjer, u Tajvanu je incidencija elektromagnetske preosjetljivosti bila u visokoj korelaciji s brojem novinskih članaka objavljenih o tehnologijama koje koriste elektromagnetska polja.[14] Nedavni pregled raznih medijskih zdravstvenih panika (engl. Health scares) otkriva slične pojave i kod drugih stanja.[15] To postavlja pitanje kako bi medijski izvještaji trebali izvještavati o okolišnim događajima ili modernim tehnologijama i njihovim prednostima i nedostacima s etičkog stajališta, a da ne stvaraju dojam prijetnji zdravlju.

Postoji samo nekoliko studija koje ispituju prognozu elektromagnetske preosjetljivosti ako se ne liječi, ali one pokazuju ohrabrujuće rezultate – više od polovice tih pacijenata oporavilo se nakon 6 godina,[16] a 95 % nakon 10 godina.[17]

Znakovi, simptomi i karakteristike

Uobičajeni simptomi povezani s elektromagnetskom preosjetljivošću su kognitivni/afektivni simptomi (npr. poteškoće s koncentracijom), simptomi vezani uz glavu (npr. glavobolja) i simptomi dišnih putova (npr. kratkoća daha).[18] Također se često navode kožni simptomi, poput utrnulosti, osjećaja topline ili pečenja.[9][18][19][20] Ti simptomi svakodnevno ili tjedno pogađaju polovicu pacijenata, dok druga polovica prijavljuje simptome mjesečno [21]

Često navođeni percipirani izvori ovih simptoma su mobilni telefoni (vlastiti i tuđi), dalekovodi visokog napona, bazne stanice za mobilne telefone, bežični telefoni, Wi-Fi ruteri i računala.[18]

Osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću navode smanjenu kvalitetu života, osobito u pogledu fizičkog i socijalnog funkcioniranja, ograničenja uloge u fizičkom i emocionalnom smislu te mentalnog zdravlja.[20] Ova smanjena kvaliteta života odnosi se i na iskustvo simptoma i na mjere koje ljudi poduzimaju kako bi ublažili simptome (npr. preseljenje u zonu bez signala mobilne mreže kako bi izbjegli izloženost elektromagnetskim poljima).

Što se tiče komorbiditeta (poremećaja koji se javljaju istovremeno), postoje jaka preklapanja s drugim idiopatskim okolišnim netolerancijama, kao što je višestruka kemijska osjetljivost.[22][23] Drugi komorbiditeti uključuju kronični umor, anksiozni poremećaj, poremećaje leđa/zglobova/mišića, depresiju, funkcionalni somatski sindrom i migrenu.[21][24]

Objašnjavajući modeli i uzroci

Ne postoje čvrsti znanstveni dokazi da elektromagnetski signali/radiofrekvencije uzrokuju simptome poput onih na kojima se temelji elektromagnetska preosjetljivost, barem ne pri uobičajenim dozama signala/frekvencija.[25][26][27][28]

Sveukupno, preporučljivo je promatrati elektromagnetsku preosjetljivost kroz biopsihosocijalnu prizmu.[29] To znači da biološki (npr. dob, spol, medicinska povijest), psihološki (npr. neurotičnost, sugestibilnost), društveni (npr. postojanje društvene podrške, rodne uloge) pa čak i okolišni čimbenici (okruženost električnim uređajima) igraju ulogu u ovom poremećaju.

Preciznije, najrašireniji uzročnički model elektromagnetske preosjetljivosti jest model prediktivne obrade (engl. predictive processing) [30] Taj model postavlja da je percepcija simptoma rezultat predviđanja, takozvanih priori(temeljenih na očekivanjima, naučenim reakcijama, prethodnom znanju, asocijacijama, emocionalnim podražajima) i senzorne povratne sprege iz tijela. Priori i senzorni povratni signal nisu uvijek u ravnoteži i mogu se razlikovati, što dovodi do pogrešaka u predviđanju pri kojima se simptomi stvaraju u mozgu i realno doživljavaju iako nedostaju objektivni fiziološki odgovori. To je osobito vjerojatno kada postoje snažna prethodna predviđanja, ali nejasni fiziološki signali.[31] Ovaj je model uspješno primijenjen na elektromagnetsku preosjetljivost[2]

U skladu s modelom prediktivne obrade, kauzalna percepcija ključna je komponenta elektromagnetske preosjetljivosti.[32][33][34][35][36] Ta kauzalna percepcija ima dva važna aspekta: atribuciju i nocebo. Ovdje atribucija znači da osobe s EHS-om percipiraju objekt koji emitira signal kao uzrok svojih simptoma. To je često retrospektivno: ljudi razmišlju o prošlim iskustvima s tim simptomom i pronađu veze s izlaganjima. Eksperimentalni dokazi pokazuju da se kod zdravih sudionika mogu izazvati simptomi slični EHS-u ako su sudionici uvjereni da su uzrokovani predmetom koji emitira signal, kojem su bili izloženi.[37][38][39] Nocebo znači da se negativni učinci izloženosti okolišnom čimbeniku očekuju i stoga se doživljavaju, iako u tijelu nema patofizioloških promjena. Dakle, ovaj dio kauzalne percepcije utječe na sadašnje i buduće simptome. To je dokazano brojnim paradigmama lažne izloženosti (engl. „sham exposure paradigm“) , u kojima su osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću prijavile povećano opterećenje simptomima kada su mislile da su izložene predmetu koji emitira signal, a u stvarnosti nisu bile.[40][41] Nocebo učinci također su rašireni među općom populacijom.

Neki praktičari razlikuju tri vrste čimbenika povezanih s poremećajem: predispozicijske, precipitacijske i perpetuacijske čimbenike.

  • Predisponirajući čimbenici. To su karakteristike i čimbenici koji osobu čine podložnijom poremećaju. Ženski spol i srednja životna dob najčešće su prijavljeni čimbenici rizika za elektromagnetsku preosjetljivost.[21][42][43] Pripisivanje simptoma okolišnom čimbeniku također je nužan preduvjet[35], mnogi ljudi navode da su njihovi simptomi počeli nakon izloženosti visokim dozama ili dugotrajne izloženosti elektromagnetskim frekvencijama.[21] Anksioznost vezana uz zdravlje, somatosenzorna amplifikacija (sklonost prekomjernoj budnosti prema tjelesnim signalima, njihovom pojačavanju i klasificiranju kao potencijalno štetnih) i paranoidne ideje dodatno su se pokazali kao čimbenici rizika.[20][44][45][46] Stavovi prema elektromagnetskim poljima koje zauzima obitelj ili kulturni krug također mogu igrati ulogu.[47][48] Kao i kod mnogih drugih poremećaja, genetska predispozicija vjerojatno utječe na iskustvo somatskih simptoma u kontekstu sindroma elektromagnetske preosjetljivosti. Međutim, do sada nisu provedene studije koje bi to adekvatno procijenile.
  • Okidački čimbenici. To su čimbenici koji mogu pokrenuti simptome i epizode simptoma. Negativni afekt[2][36] i percipirana izloženost[39][49] mogu odmah pokrenuti pojavu simptoma.
  • Faktori koji održavaju poremećaj. To su faktori koji doprinose kronifikaciji poremećaja. Najvjerojatnije, somatosenzorna amplifikacija i tjelesna hipervigilancija dovode do začaranog kruga iskustva simptoma:[50] čim osoba primijeti potencijalnu prijetnju zdravlju (u slučaju elektromagnetske preosjetljivosti to je predmet koji potencijalno emitira signal), može usmjeriti svoju pažnju na taj faktor i pratiti svoje tijelo na bilo kakve znakove bolesti. Osoba može pokušati prisjetiti se ranijih susreta s ovim okolišnim čimbenikom, osobito onih koji su doveli do tjelesnih osjeta i simptoma, kako bi prilagodila svoju reakciju. To dovodi do izbjegavanja – osoba može pokušati izbjegavati situacije ili mjesta na kojima očekuje pojavu simptoma. Izbjegavanje je najčešća strategija suočavanja kod EHS-a.[21][51] Ako pacijenti uvijek izbjegavaju situacije i mjesta sa sumnjivim elektromagnetskim poljima, ne mogu steći bolja iskustva niti naučiti da možda neće uvijek osjetiti simptome. Loša kvaliteta sna također se može smatrati čimbenikom koji održava problem.

Predloženo je da je elektromagnetska preosjetljivost oblik visoke osjetljivosti senzornog procesiranja:[52][53]

Dijagnostički proces

Ne postoji obvezujući dijagnostički sustav za elektromagnetsku preosjetljivost jer nije uključena u Međunarodnu statističku klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema.[7] Međutim, Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje liječnicima da medicinski procijene može li bilo koji temeljni fiziološki ili psihološki poremećaj uzrokovati doživljene simptome te da procijene mogu li čimbenici iz okoliša doprinijeti tim simptomima. Međutim, ovaj postupak je koristan samo za postavljanje dijagnoze isključenja ("što nije ovaj poremećaj?") ali ne za postavljanje dijagnoze uključivanja ("što je ovaj poremećaj?").

Belpomme i Irigaray predlažu upotrebu pretrage krvi i urina za dijagnozu, kao i encefalografskih snimaka.[22] Međutim, utvrđeno je da ti kriteriji sadrže znanstveno nevaljane zaključke.[3][34][54][55][56][57]

Većina pacijenata ne traži pomoć od zdravstvenih djelatnika (tradicionalne, zapadne medicine). Stoga ne postoji ni tipična medicinska specijalnost niti klinike kojima bi se osobe s elektromagnetskom preosjetljivošću prvo obratile. Liječnici zaštite na radu, liječnici medicine okoliša, psihijatri i psihosomatski liječnici mogu biti dobro polazište za proces dijagnosticiranja jer te specijalnosti  vjerojatno koriste biopsihosocijalni model bolesti i promatraju šire od pojedinih organa.[29] Tako istražuju širok raspon čimbenika koji mogu pridonijeti ovom poremećaju.

U idealnom slučaju zdravstveni djelatnik bi proveo anamnezu s potencijalnim pacijentom i prikupio informacije o demografskim podacima, kao što su dob, spol i životne okolnosti.[58][59] Drugi podaci, poput medicinske povijesti osobe i postojećih drugih stanja, također su od interesa kako bi se dobila bolja slika o ranjivosti potencijalnog pacijenta na elektromagnetsku preosjetljivost. Zdravstveni djelatnik bi pokušao isključiti druga objašnjenja za simptome elektromagnetske preosjetljivosti, poput alergija. Međutim, treba napomenuti da elektromagnetska preosjetljivost nije samo dijagnoza isključenja. To nije dijagnoza koja se postavlja tek nakon što se isključe sva druga objašnjenja. Dva značajna pozitivna dijagnostička kriterija (tj. kriteriji koji postoje u ovoj dijagnozi i razlikuju je od drugih dijagnoza) su, prvo, da pacijent vjeruje da simptome uzrokuju elektromagnetska polja, koja ne uzrokuju usporedive simptome kod drugih ljudi[4], i drugo, da je prisutna kognitivna zaokupljenost simptomima i izbjegavanje elektromagnetskih polja.

Uz klinički razgovor i moguće fiziološke pretrage, dijagnosticirajući zdravstveni djelatnik može koristiti utvrđene kliničke upitnike za procjenu simptoma, razine smetnji i stavova potencijalnog pacijenta prema elektromagnetskim poljima. Ovi upitnici imaju prednost jer su normirani, što znači da postoje jasni kriteriji za određivanje granice nakon kojih se osoba na temelju samih tih pitanja smatra da ima elektromagnetsku preosjetljivost. Jedan od standardnih upitnika je skala osjetljivosti na elektromagnetska polja.[60]

Nakon što prikupi informacije iz svih tih različitih izvora, zdravstveni djelatnik odlučit će hoće li potencijalnom pacijentu postaviti dijagnozu elektromagnetske preosjetljivosti. Budući da elektromagnetska preosjetljivost nije dijagnoza u Međunarodnoj statističkoj klasifikaciji bolesti[7], zdravstveni djelatnik može umjesto toga koristiti dijagnostički kod poremećaja somatskih simptoma.

Liječenje

Ne postoje službene nacionalne smjernice (poput smjernica NHS-a u Ujedinjenom Kraljevstvu ili S2-smjernica u Njemačkoj) za elektromagnetsku preosjetljivost. Istraživanje o liječenju još je u ranoj fazi, ali preliminarni dokazi upućuju na to da su kognitivna bihevioralna terapija s kognitivnom restrukturiranjem i postupnim izlaganjem simptomima i okolišnim čimbenicima učinkovite.[3][20][61] Važan cilj liječenja je smanjenje izbjegavajućeg ponašanja: pacijenti bi trebali prestati izbjegavati mjesta i situacije u kojima očekuju da će imati simptome ili naići na uređaje koji emitiraju signale.[62] Uspostavljeni su protokoli liječenja.[58][59] U kognitivno-bihevioralnoj terapiji pacijenti se sastaju sa svojim terapeutima jednom ili dvaput tjedno na 6 ili više sesija, ovisno o propisima zemlje i osiguravajućem planu pacijenta. Liječenje obično uključuje psihoedukaciju, što znači učenje o mehanizmima poremećaja i uzročnim čimbenicima; korake kognitivno-bihevioralne intervencije, kao što je rad na strahu od izloženosti i smanjenje strategija izbjegavanja; praćenje napretka liječenja, na primjer putem popisa simptoma i provjeru osobnog i socijalnog funkcioniranja pacijenta, te prevenciju recidiva. Pacijente se potiče da kod kuće vježbaju svoje novo naučene vještine i strategije. Pacijentima također mogu koristiti mjere socijalne podrške, kao što su grupne terapije ili samostalne grupe za podršku pacijentima.

Kontroverze i stigma

Budući da je istraživačko područje elektromagnetske preosjetljivosti prilično malo, ovaj poremećaj još nije stekao široko priznanje u medicinskoj i istraživačkoj zajednici. Često se ovaj poremećaj naziva "pseudoznanost", osporavani poremećaj ili čak izmišljeni poremećaj jer nije naveden u nijednom klasičnom dijagnostičkom priručniku kao što je MKB. To je izrazito stigmatizirajuće za pacijente, jer se može doimati da su krivi za svoje simptome, što je u suprotnosti s biopsihosocijalnim modelom koji iskustvo somatskih simptoma smatra interakcijom bioloških, psiholoških i društvenih čimbenika, a ne samo biomedicinskim procesom.

Samo mali dio oboljelih osoba obraća se zdravstvenom djelatniku.[21] Srodno tome, mnogi liječnici navode da ne znaju mnogo o ovom poremećaju i da imaju slabu spremnost preuzeti u skrb pacijente s elektromagnetskom preosjetljivosti.[63] Zdravstveni djelatnici mogu davati savjete temeljene na izbjegavanju, što dodatno ograničava društvene interakcije pacijenata i potvrđuje njihova uvjerenja.

Neke skupine zastupnika prava pacijenata nezadovoljne su biopsihosocijalnim objašnjenjem EHS-a.[22]  Iako se oba objašnjenja (biopsihosocijalno i biomedicinsko) slažu da su simptomi stvarni i onesposobljavajući, mnogi pacijenti smatraju da bi čisto biomedicinska dijagnoza bila manje stigmatizirajuća.  Stoga su uvjereni da je potrebno utvrditi čisto biološki uzrok koji u potpunosti objašnjava doživljene simptome.[64] Međutim, navodni nalazi tih skupina nisu izdržali znanstvenu provjeru.[25][26][65][66]

Javna percepcija elektromagnetske preosjetljivosti mogla bi biti dodatno pogođena teorijama zavjere koje okružuju, na primjer, 5G mreže i širenje bolesti COVID-19.[67]

Elektromagnetska preosjetljivost može predstavljati prepreku u društvenom životu osobe, sudjelovanju u suvremenoj kulturi, mjestima u kojima se osjeća sigurno i radnoj učinkovitosti . Osobe s elektromagnetskom preosjetljivosti mogu se osjećati frustrirano ili doživjeti sukobe kada drugi ne mogu ili ne žele prilagoditi uvjete i to dovodi do pojačavanja simptoma kod pacijenata.[68] Medijski prikazi elektromagnetske preosjetljivosti kao psihogenog poremećaja mogu dodatno pojačati tu stigmu.[69]

Izvori

  1. ↑
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  2. ↑ 2,0 2,1 2,2
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  3. ↑ 3,0 3,1 3,2 3,3 Van den Bergh, Omer
    Pitron, Victor
    Nordin, Steven. https://linkinghub.elsevier.com/retrieve/pii/B9780128243152005959.
  4. ↑ 4,0 4,1
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  5. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  6. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  7. ↑ 7,0 7,1 7,2
    • Nepoznat parametar: editor-last
  8. ↑ Electromagnetic hypersensitivity. www.who.int 0. Pristupljeno 2026-10-28.
  9. ↑ 9,0 9,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  10. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  11. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  12. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  13. ↑
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  14. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  15. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  16. ↑ Palmquist, Eva (2017) Environmental intolerance: psychological risk and health factors.
  17. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  18. ↑ 18,0 18,1 18,2
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  19. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  20. ↑ 20,0 20,1 20,2 20,3
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  21. ↑ 21,0 21,1 21,2 21,3 21,4 21,5
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  22. ↑ 22,0 22,1 22,2
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  23. ↑
    • Nedostaje obavezni parametar: journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  24. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  25. ↑ 25,0 25,1
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  26. ↑ 26,0 26,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  27. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  28. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  29. ↑ 29,0 29,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  30. ↑ .
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
  31. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  32. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  33. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  34. ↑ 34,0 34,1
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  35. ↑ 35,0 35,1
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  36. ↑ 36,0 36,1
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  37. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  38. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  39. ↑ 39,0 39,1
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  40. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  41. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  42. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  43. ↑
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  44. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  45. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  46. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  47. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar publisher nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  48. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: editor-first
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: editor-last
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  49. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  50. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  51. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  52. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  53. ↑
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  54. ↑
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  55. ↑
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: last11
    • Nepoznat parametar: first11
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: first10
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  56. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  57. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  58. ↑ 58,0 58,1
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first10
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last11
    • Nepoznat parametar: first11
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  59. ↑ 59,0 59,1
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  60. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  61. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: last6
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  62. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Nepoznat parametar: first10
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar pmid nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  63. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: first10
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  64. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  65. ↑
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last9
    • Nepoznat parametar: first9
    • Nepoznat parametar: last10
    • Nepoznat parametar: last11
    • Nepoznat parametar: first11
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Nepoznat parametar: first10
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  66. ↑
    • Nepoznat parametar: first8
    • Nepoznat parametar: first6
    • Nepoznat parametar: last7
    • Nepoznat parametar: last8
    • Nepoznat parametar: last6
    • Nepoznat parametar: first7
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
  67. ↑
    • Nepoznat parametar: issn
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: pmc
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal
  68. ↑ Gernert, R. (202) People Choose Wi-Fi Over Your Existence: The Management of Electromagnetic Hypersensitivity.
  69. ↑
    • Nepoznat parametar: issue
    • Nepoznat parametar: issn
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar date nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal