Toggle menu
309,3 tis.
59
18
530,1 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Eisriesenwelt

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Eisriesenwelt
Lokacija Alpe
Država Austrija
Najbliži grad Salzburg
Nadmorska visina 1656 m
Dužina 42 km
Približna starost 2 milijuna godina

Eisriesenwelt najveći je sustav ledenih špilja u Europi, a njegov sustav prolaza i dvorana, koje podsjećaju na unutrašnjost katedrale, provlači se 40 km unutar masiva Tennena, južno od austrijskog grada Salzburga. Široki ulaz u špilje vodi do ledenoga zida visokog 30 metara, a na njegovu vrhu je labirint špilja i prolaza. U njemu snježna žuta boja svjetlosti koju bacaju svjetiljke i sjaj vodičeva reflektora otkrivaju zastore i stupove od leda koji izgedaju kao kipovi. Ledeni oblici dobili su imena kao što su ˝ledene orgulje˝ i ˝ledena kapelica˝, a duboko u planini zastori od leda sakrivaju ˝ledena vrata˝. ˝Ledeni divovi˝ nastali su kao rezultat prodiranja vode kroz vapnenačke špilje koje su se oblikovale prije više od 2 milijuna godina. Na toj visini — a Eisriesenwelt se nalazi na nadmorskoj visini većoj od 1500 m — zimi se temperatura u špiljama spušta veoma nisko. U proljeće voda od otopljenoga snijega i leda te kiše curi u špilje i smrzava se u tom trenutku, pa ne može oblikovati stalaktite i stalagmite koji se mogu pronaći u vapnenačkim špiljama.

Otkrivanje

Ulaz u špilju

Špilje je prvi put istražio 1879. godine Anton von Posselt-Czorich. Ušavši u planinu otprilike otprilike 200 metara, naišao je na ledeni zid i dalje više nije išao. Prošlo je više od 30 godina prije nego što je netko ponovno ušao u špilje, a ovaj put je to bio Alexander von Mörk, poznati speleolog, koji je vidio ekspedicije 1912. i 1913. godine. On i članovi njegove ekspedicije usjekli su stube u ledeni zid, a iznad njega otkrili su prostor koji je von Mörk nazvao Eisreisenwelt. Nakon Prvog svjetskog rata istraživanja su nastavljena, iako ovaj put bez von Mörka, koji je poginuo u borbi. Prostrana dvorana dobila je ime Katedrala Alexandera von Mörka u spomen na njegovo zalaganje da svijet sazna za špilje, a u njoj je pohranjena i urna s njegovim pepelom.

Galerija

Literatura

1. "Sva čuda svijeta" - izdavač: "Mozaik knjiga" - Zagreb (2004.), izvornik: "Discovering the Wonders of Our World, © 1993 Reader's Digest Association Limited", prijevod s engleskoga: Tamara Levak Potrebica, ISBN 953-196-278-2