Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Edward Hallett Carr

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Edward Hallett Carr (London, 28. lipnja 1892. - 5. studenog 1982.), britanski diplomat i povjesničar.

Djelatnost do 1936: diplomacija, komunizam, ruska književnost

Diplomirao klasične jezike 1916. na Trinity Colledgeu u Cambridgeu. Do 1936. radio kao službenik britanskog Ministarstva vanjskih poslova (Foreign Office). Sudjelovao je na Pariškoj mirovnoj konferenciji 1919. godine. Tijekom 1920-ih boravi kao diplomatski službenik u Rigi (SSSR). Počinje se zanimati za rusku kulturu i književnost, kao i za ideološke osnove komunističkog režima. Tijekom 1930-ih objavljuje knjige o Dostojevskom, Marxu i anarhistu Mihailu Bakunjinu.

Od 1936. do smrti: prefesura, međunarodni odnosi, SSSR

Godine 1936. imenovan za profesora međunarodnih odnosa na Velškom sveučilištu (University of Wales) u Aberystwythu. U vrijeme Drugoga svjetskog rata bio je također pomoćni urednik The Timesa. Objavljuje knjige Dvadeset godina krize, 1919-1939 (The Twenty Years Crisis, 1919-1939) (1939.), Uvjeti mira (Conditions of Peace) (1942.) i Nacionalizam i poslije njega (Nationalism and After) (1945.).

Nakon rata bio je profesor Balliol i Trinity Colledgea u Oxfordu sve do smrti 1982. godine. U to su vrijeme nastale njegove najpoznatije knjige o ruskoj i sovjetskoj povijesti: monumentalno djelo Povijest Sovjetske Rusije (A History of Soviet Russia) (14 svezaka objavljenih u razdoblju od 1950. do 1978.) i Ruska revolucija (The Russian Revolution) (1979., objavljena u Hrvatskoj 1984.). Njegovo je djelo izazvalo kontroverze: neki su ga britanski povjesničari dočekali s odobravanjem, dok su ga drugi proglasili Staljinovim apologetom.

Što je povijest?

Svoje istraživačko iskustvo znanstvenika povjesničara pretočio je u svoje najpopularnije djelo, knjižicu Što je povijest? (1961). U njoj govori o osnovnim dilemama oko metode, smisla i svrhe povijesne znanosti, o povjesničarevoj situiranosti u povijest samu, te o uzročnosti, slučajnosti i "smislu" povijesti (filozofija povijesti). (Vidi članak Historija.)

Njegova razmišljanja i danas su aktualna. Povodom četrdesetogodišnjice izlaska te knjige, priređen je znanstveni simpozij s kojeg je objavljen zbornik: What Is History Now?.

Literatura

Knjrige E. H. Carra objavljene na hrvatskom: