Društvena anksioznost
Društvena anksioznost je osjećaj nelagode i nervoze u društvenim situacijama.[1] Neki od poremećaja povezanih s društvenom anksioznošću su anksiozni poremećaji, afektivni poremećaji, autizam i poremećaji jedenja.[1] Pojedinci s povišenom društvenom anksioznošću često odvraćaju pogled, slabije se izražavaju mimikom i teže započinju i/ili održavaju razgovore.[1] Razlikuju se društvena anksioznost kao osobina i društvena anksioznost kao posljedica neke situacije. Društvenu anksioznost kao osobinu karakterizira često osjećanje ove nervoze, dok je druga vrsta društvene anksioznosti trenutni psihološki odgovor na neku određenu stresnu društvenu situaciju.[2] Oko 90% osoba tvrdi da je barem jednom u životu osjećalo simptome društvene anksioznosti (npr. sramežljivost).[3] Polovica pojedinaca s nekom vrstom društvene fobije zadovoljava kriterije za dijagnosticiranje poremećaja društvene anksioznosti.[4] Funkcija društvene anksioznosti je povećanje uzbuđenosti i pažnje na neku društvenu interakciju, sprječavanje nepoželjnog društvenom ponašanja i motivacija za pripremanje na buduće društvene situacije.[1]
Stadiji
Razvoj djece
Neki osjećaji anksioznosti u društvenim situacijama su normalni i potrebni za efektivno društveno funkcioniranje i razvoj. Kognitivni razvoj i povećan pritisak u kasnom djetinjstvu i ranoj adolescenciji rezultiraju češćom društvenom anksioznošću. Adolescenti izdvojili su kao najčešće izvore osjećaja društvene anksioznosti odnos sa vršnjacima koji ih privlače, društveno odbacivanje, javni govor, samosvijest, paniku i prošlo ponašanje. Većina adolescenata nadvlada te strahove i zadovolji razvojne zahtjeve.[5]
Sve više djece dijagnosticirano je s društvenom anksioznošću, što može dovesti do problema u obrazovanju, ako se pomno ne prati. Dio društvene anksioznosti je strah od kritika, a u djeci može izazvati ekstremnu zabrinutost oko svakodnevnih aktivnosti, kao što su igranje s drugom djecom, čitanje u razredu ili razgovor s odraslima. S druge strane, neka djeca s društvenom anksioznošću iskazuju defenzivno loše ponašanje uslijed tih strahova. Problem kod dijagnosticiranja društvene anksioznosti kod djece je razlikovanje društvene anksioznosti i obične sramežljivosti.[6]
Odrasle osobe
Kod odraslih osoba lakše je identificirati društvenu anksioznost zbog njihove tendencije samovoljnog izoliranja iz društvenih situacija. Česti oblici društvene anksioznosti kod odraslih su bojažljivost, strah od javnog nastupa i glosofobija. Ovi oblici mogu se razviti i u kliničke oblike - poremećaje anksioznosti.[7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 • Nepoznat parametar:
first4
• Nepoznat parametar:last4
• Parametarlastnije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarfirstnije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarlast3nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst3nije dopušten u klasijournal - ↑ Spielberger, C.D. (1983.) Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI).
- ↑ Zimbardo, P.G. (1977.) Shyness: what it is, what to do about it.
- ↑ • Nepoznat parametar:
first5
• Nepoznat parametar:first6
• Nepoznat parametar:last4
• Nepoznat parametar:issn
• Nepoznat parametar:pmc
• Nepoznat parametar:last6
• Nepoznat parametar:first4
• Nepoznat parametar:last5
• Parametarlastnije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarlast2nije dopušten u klasijournal
• Parametarurlnije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametarlast3nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst2nije dopušten u klasijournal
• Parametarfirstnije dopušten u klasijournal
• Parametarfirst3nije dopušten u klasijournal - ↑
• Nepoznat parametar:
chapter
• Nepoznat parametar:editor1-first
• Nepoznat parametar:editor1-last
• Nepoznat parametar:last1
• Nepoznat parametar:editor2-last
• Nepoznat parametar:editor2-first
• Nepoznat parametar:first1
• Parametardatenije dopušten u klasibook - ↑ • Nepoznat parametar:
first1
• Nepoznat parametar:last1
• Parametarnumbernije dopušten u klasijournal
• Parametartypenije dopušten u klasijournal
• Parametardatenije dopušten u klasijournal
• Parametarpmidnije dopušten u klasijournal - ↑ Harold Leitenberg (1990.) "Handbook of Social and Evaluation Anxiety", ISBN 0-306-43438-5