Društvena anksioznost

Društvena anksioznost je osjećaj nelagode i nervoze u društvenim situacijama.^[1] Neki od poremećaja povezanih s društvenom anksioznošću su anksiozni poremećaji, afektivni poremećaji, autizam i poremećaji jedenja.^[1] Pojedinci s povišenom društvenom anksioznošću često odvraćaju pogled, slabije se izražavaju mimikom i teže započinju i/ili održavaju razgovore.^[1] Razlikuju se društvena anksioznost kao osobina i društvena anksioznost kao posljedica neke situacije. Društvenu anksioznost kao osobinu karakterizira često osjećanje ove nervoze, dok je druga vrsta društvene anksioznosti trenutni psihološki odgovor na neku određenu stresnu društvenu situaciju.^[2] Oko 90% osoba tvrdi da je barem jednom u životu osjećalo simptome društvene anksioznosti (npr. sramežljivost).^[3] Polovica pojedinaca s nekom vrstom društvene fobije zadovoljava kriterije za dijagnosticiranje poremećaja društvene anksioznosti.^[4] Funkcija društvene anksioznosti je povećanje uzbuđenosti i pažnje na neku društvenu interakciju, sprječavanje nepoželjnog društvenom ponašanja i motivacija za pripremanje na buduće društvene situacije.^[1]

Stadiji

Razvoj djece

Neki osjećaji anksioznosti u društvenim situacijama su normalni i potrebni za efektivno društveno funkcioniranje i razvoj. Kognitivni razvoj i povećan pritisak u kasnom djetinjstvu i ranoj adolescenciji rezultiraju češćom društvenom anksioznošću. Adolescenti izdvojili su kao najčešće izvore osjećaja društvene anksioznosti odnos sa vršnjacima koji ih privlače, društveno odbacivanje, javni govor, samosvijest, paniku i prošlo ponašanje. Većina adolescenata nadvlada te strahove i zadovolji razvojne zahtjeve.^[5]

Sve više djece dijagnosticirano je s društvenom anksioznošću, što može dovesti do problema u obrazovanju, ako se pomno ne prati. Dio društvene anksioznosti je strah od kritika, a u djeci može izazvati ekstremnu zabrinutost oko svakodnevnih aktivnosti, kao što su igranje s drugom djecom, čitanje u razredu ili razgovor s odraslima. S druge strane, neka djeca s društvenom anksioznošću iskazuju defenzivno loše ponašanje uslijed tih strahova. Problem kod dijagnosticiranja društvene anksioznosti kod djece je razlikovanje društvene anksioznosti i obične sramežljivosti.^[6]

Odrasle osobe

Kod odraslih osoba lakše je identificirati društvenu anksioznost zbog njihove tendencije samovoljnog izoliranja iz društvenih situacija. Česti oblici društvene anksioznosti kod odraslih su bojažljivost, strah od javnog nastupa i glosofobija. Ovi oblici mogu se razviti i u kliničke oblike - poremećaje anksioznosti.^[7]

Izvori

↑ ^1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Schneier, Franklin R; Blanco, Carlos; Antia, Smita X; Liebowitz, Michael R (2002.). "The social anxiety spectrum". Psychiatric Clinics of North America 25 (4): str. 757.–774.. doi:10.1016/s0193-953x(02)00018-7
↑ Spielberger, C.D. (1983.). Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI). Palo Alto: Consulting Psychologists Press
↑ Zimbardo, P.G. (1977.). Shyness: what it is, what to do about it. Reading (MA): Addison-Wesley
↑ Ruscio, A. M.; Brown, T. A.; Chiu, W. T.; Sareen, J.; Stein, M. B.; Kessler, R. C. (1. siječnja 2008.). "Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication". Psychological Medicine 38 (1): str. 15.–28.. doi:10.1017/S0033291707001699. ISSN 1469-8978. PMC 2262178. PMID 17976249. https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0
↑ Albano, Anne Marie; Detweiler, Michael F. (2001.). "The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents". Unutar Hofmann, Stefan G.; DiBartolo, Patricia M.. From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives. Allyn & Bacon. ISBN 978-0-205-28189-3
↑ Adalbjarnardottir, Sigrun (prosinac 1995.). "How Schoolchildren Propose to Negotiate: The Role of Social Withdrawal, Social Anxiety, and Locus of Control". Child Development 66 (6): str. 1739.–1751.. doi:10.1111/j.1467-8624.1995.tb00962.x. PMID 8556896
↑ Harold Leitenberg (1990.) "Handbook of Social and Evaluation Anxiety", ISBN 0-306-43438-5

[:1-1] 1,0 ^1,1 ^1,2 ^1,3 Schneier, Franklin R; Blanco, Carlos; Antia, Smita X; Liebowitz, Michael R (2002.). "The social anxiety spectrum". Psychiatric Clinics of North America 25 (4): str. 757.–774.. doi:10.1016/s0193-953x(02)00018-7

[2] Spielberger, C.D. (1983.). Manual for the state-trait anxiety inventory (STAI). Palo Alto: Consulting Psychologists Press

[3] Zimbardo, P.G. (1977.). Shyness: what it is, what to do about it. Reading (MA): Addison-Wesley

[4] Ruscio, A. M.; Brown, T. A.; Chiu, W. T.; Sareen, J.; Stein, M. B.; Kessler, R. C. (1. siječnja 2008.). "Social fears and social phobia in the USA: results from the National Comorbidity Survey Replication". Psychological Medicine 38 (1): str. 15.–28.. doi:10.1017/S0033291707001699. ISSN 1469-8978. PMC 2262178. PMID 17976249. https://www.cambridge.org/core/journals/psychological-medicine/article/social-fears-and-social-phobia-in-the-usa-results-from-the-national-comorbidity-survey-replication/C2B4E1897DF043B6C076DCBDC417A2F0

[Albano-5] Albano, Anne Marie; Detweiler, Michael F. (2001.). "The Developmental and Clinical Impact of Social Anxiety and Social Phobia in Children and Adolescents". Unutar Hofmann, Stefan G.; DiBartolo, Patricia M.. From Social Anxiety to Social Phobia: Multiple Perspectives. Allyn & Bacon. ISBN 978-0-205-28189-3

[6] Adalbjarnardottir, Sigrun (prosinac 1995.). "How Schoolchildren Propose to Negotiate: The Role of Social Withdrawal, Social Anxiety, and Locus of Control". Child Development 66 (6): str. 1739.–1751.. doi:10.1111/j.1467-8624.1995.tb00962.x. PMID 8556896

[leitenberg-7] Harold Leitenberg (1990.) "Handbook of Social and Evaluation Anxiety", ISBN 0-306-43438-5

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]