Dragutin Radimir

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.Lua error: Internal error: The interpreter exited with status 127.


Dragutin Radimir, (Dobrota, Boka Kotorska, Crna Gora, 3. kolovoza 1889. - Beograd, Srbija, 26. prosinca 1983.), inženjer šumarstva, šumarski stručnjak, viši državni savjetnik i fotograf.

Životopis

Dragutin Radimir rođen je u Dobroti u Boki Kotorskoj 1889. godine od oca Vjekoslava i majke Zorke rođ. Kamenarović. Studirao je u Beču i Pragu, te je 1912. diplomirao u Beču na Visokoj školi za kulturu tla (Dipl. Ing. Karl Radimir, die Hochschule für Bodenkultur in Wien 1912). Od 1914. do 1950. godine radi u državnoj službi, većinom u Bosni i Hrvatskoj.[1]

1918. godine, nakon stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, radi kao šumarski inženjer na Ilidži, kraj Sarajeva.

1920.1937., šumarski je inženjer u direkciji šuma za Drinsku Banovinu u Sarajevu – direktor direkcije i taksator.

1938., premješten je za direktora direkcije šuma Primorske banovine u Mostaru.

1939., premješten u Zagreb, odjel za šumarstvo banske vlasti Banovine Hrvatske kao viši državni savjetnik.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata, radio je u Zagrebu u laboratorijima firme La Roche.

1945.1950., radi u Ministarstvu za šumarstvo Zagreba kao viši državni savjetnik.

Poslije Drugog svjetskog rata napisao je i objavio veći broj stručnih članaka o iskorištavanju sporednih šumskih proizvoda, osobito o smolarenju.[1]

Pošumljavao je u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji. Njegovom zaslugom prenešena je Pančićeva omorika u zagrebačke parkove i druge krajeve bivše Jugoslavije. Nekoliko sekvoja koje rastu diljem Hrvatske i Crnogorskog primorja su posađene njegovom zaslugom.

Bio je članom Hrvatskog planinarskog društva prije Drugog svjetskog rata, odnosno Planinarskog društva Zagreb od njegova osnivanja. Bio je suradnikom Šumarskog lista i član Šumarske sekcije DIT-a (Društva inženjera) te je vršio dužnost člana Časnog suda nakon Drugog svjetskog rata.[1] Prisustvovao je izvanrednoj skupštini društva 23. ožujka 1946. godine.[1]

Suradnik I. izdanja Šumarske enciklopedije, I. naklade Jugoslavenskog leksikografskog zavoda, MCMLXIII (1963.), danas Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu.

Tijekom života se amaterski bavio fotografijom snimajući šume i šumske radove. Kao planinar obišao je mnoge europske planine, neke u Sjevernoj Americi, fotografirao ih i držao predavanja. Svoju kompletnu fototeku je poklonio šumarskoj firmi Šipad iz Sarajeva, u kojoj je za vrijeme rata 1990-tih godina izgorjela.

Umro je u Beogradu, 26. prosinca 1983. godine.

Nagrade i odlikovanja

  • 1962. godine odlikovan je zlatnom diplomom Visoke škole za kulturu tla u Beču prigodom 50. godišnjice diplomiranja (1912.–1962.).[1]

Radovi i djela

Najvažniji radovi i djela[1]:

  1. Iskorišćivanje šuma. Sporedni užici. (Gospodarenje na planinskim pašnjacima). Šumarski priručnik, Zagreb 1946., s. 1144-1155.
  2. Kakvo drvo traži brodograđevna industrija. Drvna ind. 6., Zagreb 1951., s. 1-4.
  3. Borba protiv šumskih požara. Š.L. 3-4, 1952., s. 174.
  4. Publicazioni della Statione sperimentale di selvicoltura No 7. Š.L. 8-10, 1951., s. 351.
  5. Messeri: Anatomska istraživanja smolarevih borova. Š.L. 4, 1952., s. 127.
  6. L´Italia forestale e montana: Ljekovito bilje rabarbara treba uzgajati u brdskim krajevima. Š.L. 4, 1952., s. 128.
  7. Šumarstvo u Engleskoj. Š.L. 9, 1952., s. 341.
  8. Monti e boschi: Utjecaj potaše i svijetla na otpornost sadnica protiv mrazu i studeni.Š.L. 9, 1952., s. 342.
  9. Nova metoda za uzgajanje sadnica umjetnim svijetlom. Š.L. 9, 1952., s. 343.
  10. Uzgojna mjera kojoj se u nas ne poklanja dovoljno pažnje. Š.L. 10-11, 1952., s. 416.
  11. O uspjehu sadnje pri pošumljavanju. Š.L. 12, 1952., s. 481.
  12. Razvoj smolarenja stimulacijom, proizvodnja i izvoz terpentina i kolofona u SAD. Š.L. 12, 1952., s. 482.
  13. Nova metoda za uzgajnje biljaka vještačkim svijetlom. Š.L. 12, 1952., s. 491.
  14. Mogućnost današnje orijentacije u smolarskoj industriji Italije. Š.L. 1, 1953., s. 52.
  15. Pošumljavanje goleti u raznim evropskim državama posljednjih godina. Š.L. 1, 1953., s. 54.
  16. Kako gledaju strani stručnjci na šumarstvo Jugoslavije. Š.L. 2, 1953., s. 95.
  17. Pejoski-Radimir: Savremeni pogledi na stimulirano smolarenje. Š.L. 4-5, 1953., s. 206.
  18. Proizvodnja, potrošnja i trgovina drvetom u Evropi. Izgledi u budućnosti. Š.L. 6, 1953., s. 284.
  19. Fotografska snimanja šuma i šumskih objekata. Š.L. 7-8, 1953., s. 347.
  20. Razvoj smolarenja u NR Hrvatskoj i proizvodnja smole u svijetu. Š.L. 11, 1953., s. 458.
  21. Još o našim nacionalnim parkovima i umjetnim nasadima. Š.L. 11, 1953., s. 481.
  22. Uspomene na velikog šumarskog entomologa Karla Eschericha. Š.L. 7, 1954., s. 325.
  23. Istraživanja za povećanje plovnosti oblovine lišćara u SSSR-u. Š.L. 9-10, 1954., s. 534.
  24. Radovi na uzgajanju borovih sastojina sa visokim intenzitetom lučenja smole. Narodni šumar 11-12, Sarajevo 1955., s. 461-469.
  25. O značenju uzgoja šumsko-voćnog drveća i grmlja na području NR Hrvatske. Š.L. 3-4, 1955., s. 94.
  26. Proizvodnja borove smole u Francuskoj god. 1952/53. Š.L. 3-4, 1955., s. 130.
  27. O racionalnijem iskorišćivanju naših borovih šuma smolarenjem. Šumarstvo 7-8, Beograd 1955., s. 435-452.
  28. Borovi na granici šumske vegetacije. Šumarstvo 7-8, Beograd, 1957.
  29. O uzgoju bambusa. Š.L. 11-12, 1957., s. 449.
  30. Proizvodnja ploča vlaknatica i iverica u svijetu (prema Unasylva 1957.). Š.L. 1-2, 1958., s. 75.
  31. Racionalizacija u iskorištavanju smole sa borovih stabala na području U.S.A. (Prema Naval Sores Review ö 1957.). Š.L. 1-2, 1958., s. 75.
  32. Kako povećati proizvodnju smole. Narodni šumar, Sarajevo, 1961.

Literatura

Šumarska enciklopedija: Radimir, Dragutin, šumarski stručnjak, str. 368. [1]

Izvori