Drago Štambuk
| Drago Štambuk | |
| Rođenje | 20. rujna medicina u 1950. |
|---|---|
| Nacionalnost | Hrvat |
| Zanimanje | liječnik, prevoditelj, diplomat |
Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna medicina u 1950.) hrvatski je akademik[1], liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.
Životopis
Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.
Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od medicina u 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).[2]
Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od medicina u 1991. do medicina u 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Uj. Kraljevstvu.
Od medicina u 1995. do medicina u 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od medicina u 1998. do medicina u 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od medicina u 2005. do medicina u 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.
Književni rad
Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano pet) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".
Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent)[3].
Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.
Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što
Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skovao i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".[4]
Nagrade i priznanja
- 2013.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.
- 2019.: Orden izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom [5]
- 2020.: Nagrada "Tin Ujević"[6]
Izvori
Vuković Runjić, Milana (23. prosinca 2004.). Srce, taj pjesnički organ ID: vukovic_runjic-2004-srce_taj_pjesnicki_organ.
Štambuk, Drago (15. siječnja 2009.). Danas je istina u egzilu ID: stambuk-2009-danas_je_istina_u_egzilu.
Metayer, Guillaume (4. studenoga 2009.). Etika pažnje (Pierre Nocture / Noćni kamen), Paris 2009 ID: metayer-etika_paznje_pierre_nocture_nocni_kamen_paris_2009.
Gaborro, Allen (26. veljače 2010.). The Poetry of Drago Stambuk ID: gaborro-2010-the_poetry_of_drago_stambuk.
Gallagher, Tess (14. siječnja 2008.). Tess Gallagher's speech at presentation of Drago Stambuk's poetry in Pula ID: gallagher-2004-tess_gallagher_s_speech_at_presentation_of_drago_stambuk_s_poetry_in_pula.
Ishiai, Tsutomu (16. ožujka 2010.). Black Wave Selected Poems of Drago Stambuk ID: ishiai-2010-black_wave_selected_poems_of_drago_stambuk.
Štambuk, Drago (25. lipnja 2010.). Croatia-Japan, a beautiful friendship ID: stambuk-2010-croatia_japan_a_beautiful_friendship.
Štambuk, Drago (22. kolovoza 2011.). Haiku Consciousness ID: stambuk-haiku_consciousness.
Šarac, Damir (2. kolovoza 2012.). CROATIA REDIVIVA Kaj, ča i što - ravnopravni su ID: sarac-croatia_rediviva_kaj_ca_i_sto_ravnopravni_su.
Štambuk, Drago (8. travnja 2013.). Bolje da na križ pribiju mene nego Hrvatsku! ID: stambuk-2013-bolje_da_na_kriz_pribiju_mene_nego_hrvatsku.
Fišer, Ernest (5. rujna 2013.). Svehrvatska pjesnička smotra ID: fiser-2013-svehrvatska_pjesnicka_smotra.
Društvo hrvatskih književnika (4. travnja 2014.). Međunarodna nagrada Vladimir Devide za HAIKU ID: drustvo_hrvatskih_knjizevnika-medjunarodna_nagrada_vladimir_devide_za_haiku.
The international academic forum (15. travnja 2014.). The 2014 Fourth Vladimir Devide Haiku Award Grand Prize ID: the_international_academic_forum-the_2014_fourth_vladimir_devide_haiku_award_grand_prize.
Večernji list (4. lipnja 2014.). Pročitajte emotivan govor veleposlanika Štambuka hrvatskim nogometašima ID: vecernji_list-2014-procitajte_emotivan_govor_veleposlanika_stambuka_hrvatskim_nogometasima.
Soares, Jô (6. lipnja 2014.). Embaixador da Croácia aposta no Brasil no primeiro jogo da Copa do Mundo ID: soares-2014-embaixador_da_cro_cia_aposta_no_brasil_no_primeiro_jogo_da_copa_do_mundo.
Večernji list (8. lipnja 2014.). Brazilski Letterman: Nikada se nisam osjećao većom neznalicom nego slušajući hrvatski ID: vecernji_list-2014-brazilski_letterman_nikada_se_nisam_osjecao_vecom_neznalicom_nego_slusajuci_hrvatski.
Tavares, Vinícius (11. lipnja 2014.). Embaixador da Croácia aposta em empate na estreia e sonha com final contra Brasil no Maracanã ID: tavares-2014-embaixador_da_cro_cia_aposta_em_empate_na_estreia_e_sonha_com_final_contra_brasil_no_maracan.
Večernji list (18. lipnja 2014.). Biseri hrvatske vokalne glazbe u glasovitom Teatro Amazonas ID: vecernji_list-2014-biseri_hrvatske_vokalne_glazbe_u_glasovitom_teatro_amazonas.
TheBooksmovie (5. ožujak 2019.). Historia, Drago Stambuk ID: thebooksmovie-2019-historia_drago_stambuk.
Hrvatski Sabor (29. srpanj 2019.). Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku Potpredsjednik Sabora Reiner na svečanosti dodjele japanskog odličja veleposlaniku Dragi Štambuku ID: hrvatski_sabor-2019-potpredsjednik_sabora_reiner_na_svecanosti_dodjele_japanskog_odlicja_veleposlaniku_dragi_stambuku.
. Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Japanu, Tokio ID: veleposlanstvo_republike_hrvatske_u_japanu_tokio.
Bilješke
- ↑ [1] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
- ↑ Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja
- ↑ 3,0 3,1 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
"znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga" - ↑ Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
- ↑ Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
- ↑ . Drago Štambuk dobio nagradu "Tin Ujević" za najbolju pjesničku zbirku ID: drago_stambuk_dobio_nagradu_tin_ujevic_za_najbolju_pjesnicku_zbirku.