Drago Štambuk

	Drago Štambuk
Rođenje	20. rujna medicina u 1950.
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	liječnik, prevoditelj, diplomat

Drago Štambuk (Selca, Brač, 20. rujna medicina u 1950.) hrvatski je akademik^[1], liječnik, pjesnik, esejist, prevoditelj i diplomat.

Životopis

Rođen je 20. rujna 1950. u Selcima na otoku Braču, gimnaziju je pohađao u Splitu, a Medicinski fakultet u Zagrebu.

Specijalizirao je internu medicinu, gastroenterologiju i hepatologiju u Zagrebu, a od medicina u 1983. živio je i radio u Londonu gdje se u tamošnjim klinikama bavio istraživanjem bolesti jetre i kopnice (tako je imenovao sindrom stečene imunodeficijencije na hrvatskom).^[2]

Osamostaljenjem Hrvatske, okreće se radu u diplomaciji u samostalnoj Hrvatskoj. U osjetljivom razdoblju od medicina u 1991. do medicina u 1994., bio je prvim opunomoćenim diplomatskim predstavnikom Republike Hrvatske u svjetski važnoj i utjecajnoj državi, Uj. Kraljevstvu.
Od medicina u 1995. do medicina u 1998. veleposlanik je u Indiji i Šri Lanki, od medicina u 1998. do medicina u 2000. u Egiptu i većem broju arapskih zemalja, od medicina u 2005. do medicina u 2010. u Japanu i u Republici Koreji, od 2011. u Brazilu, Kolumbiji i Venezueli, a od 2019. u Iranu.

Književni rad

Objavio je preko 70 knjiga poezije, antologija, prijevoda, jezikoslovnih rječnika i ogleda. Pjesnik je svijeta i domovine. Smatraju ga jednim od najznačajnijih suvremenih hrvatskih pjesnika i autorom s najotvorenijim i najrazvedenijim djelom. U rodnim Selcima utemeljio je 1991. glasovitu svehrvatsku jezično-pjesničku smotru "Croatia rediviva ča-kaj-što" koja ravnopravno tretira čakavske, kajkavske i štokavske pjesnike, a jednoga od njih utemeljitelj ovjenčava maslinovim vijencem (oleaginea corona) čime dotični postaje ovjenčanik/omaslinjenik ili poeta oliveatus (poeta coronatus), a njegovi/njezini stihovi uklešu se na mramornu ploču "Zida od poezije" (zvanim i oltarom hrvatskoga pjesništva). Svake petoljetke Štambuk sabire antologijske stihove petoro ovjenčanika u zbornik Maslinov vijenac (do sada ih je tiskano pet) sa svojim popratnim uvodnim govorima i tekstovima, te medijskim osvrtima na smotru. Ova "ča-kaj-što" manifestacija bazira se na ideji trojstvenosti i koineizacije hrvatskoga jezika koju utemeljitelj krsti nazivom "zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što".

Poznat je kao ustrajni prevoditelj medicinskog nazivlja na hrvatski jezik, odnosno u tvorbi hrvatskih naziva za medicinske stručne izraze za koje se do tada u hrvatskom jeziku rabila isključivo tuđica. Od poznatih njegovih izraza, valja navesti novotvorenicu (navodimo ih u nominativu): kopnica (za AIDS/SIDU-sindrom stečene imunodeficijencije), ritmodajnik (za pace-maker)^[3] i proširnica ili žilni potporanj (za stent)^[3].

Neka njegova djela je u njenoj antologiji Zywe zradla iz 1996. sa hrvatskog na poljski prevela poljska književnica i prevoditeljica Łucja Danielewska.

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što

Povjerenstvo za nematerijalnu baštinu Ministarstva kulture Republike Hrvatske 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine. Formulu je skovao i već godinama promiče Drago Štambuk, koji ističe da "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što ujedinjuje Hrvatsku (jezično, identitetski, kulturološki i politički) na ravnotežan i plemenit način, istinski je integrira i upire u njenu budućnost".^[4]

Nagrade i priznanja

2013.: Plaketa "Dobrojutro, more", s pjesničkih susreta u Podstrani.
2019.: Orden izlazećeg sunca sa zlatnom i srebrnom zvijezdom ^[5]
2020.: Nagrada "Tin Ujević"^[6]

Izvori

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar issue nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar issue nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar journal nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Nepoznat parametar: postscript
• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar journal nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar issue nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Nepoznat parametar: postscript
• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar journal nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Nepoznat parametar: postscript
• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar first nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar last nije dopušten u klasi web

• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar journal nije dopušten u klasi web

Bilješke

↑ [1] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.
↑ Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja
↑ ^3,0 ^3,1 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
"znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga"
↑ Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom
↑ Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.
↑
• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

[hazu2020-1] [1] HAZU, Novi članovi Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti 2020., pristupljeno 19. studenoga 2020.

[2] Hrvatsko društvo znanstvenih i tehničkih prevoditelja

[HRSTON-3] 3,0 ^3,1 Marin Vodanović, Drago Štambuk i Ana Ostroški Anić: Stomatološko nazivlje, Stomatološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 20
"znajući kao liječnik što stent koji se unosi u srčane koronarke radi ili ima raditi u njima, e kako bi sačuvao srce od ishemije olakšavajući protjecanje krvi kroz njegovo žilje. Na isti način skovao sam i riječ ritmodajnik za pace-maker, napravu koja aritmičnom srcu daje redovit i uredni ritam, tj. predvodi ga"

[4] Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom

[5] Anja Cerar/V.M./HRT: Drago Štambuk odlikovan za promicanje japanske kulture, HRT Magazin. 30. srpnja 2019. Pristupljeno 31. srpnja 2019.

[6] 
• Parametar type nije dopušten u klasi web
• Parametar accessdate nije dopušten u klasi web

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

Drago Štambuk

Sadržaj

Životopis

Književni rad

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što

Nagrade i priznanja

Izvori

Bilješke

Navigacijski izbornik

Drago Štambuk
Rođenje	20. rujna medicina u 1950.
Nacionalnost	Hrvat
Zanimanje	liječnik, prevoditelj, diplomat

Drago Štambuk

Životopis

Književni rad

Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što

Nagrade i priznanja

Izvori

Bilješke

Navigacijski izbornik

Traži