Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,3 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Drago Štajnberger

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija

Drago Štajnberger - Adolf (15. veljače 1916.3. travnja 1942.[1]) je bio partizan i politički komesar Treće čete Trećeg bataljuna Drugog kordunskog NOP odreda i borac u španjolskom ratu.

Biografija

Rođen je 15. veljače 1916. godine u Zagrebu. Veoma je rano pristupio revolucionarnom omladinskom pokretu, a ubrzo je postao i član Saveza komunističke omladine Jugoslavije.

U Španjolsku odlazi kao dobrovoljac za vrijeme građanskog rata i uključuje se u redove internacionalnih brigada. Isticao se kao veoma hrabar i snalažljiv borac. Godine 1938. primljen je, za vrijeme boravka u Španjolskoj, u članstvo Komunističke partije Jugoslavije. Poslije završetka rata u Španjolskoj mnogim drugim borcima s područja Jugoslavije se nalazio u koncentracijskim logorima u Francuskoj. Kasnije je otišao na prisilni rad u Njemačku odakle je sredinom srpnja 1941. godine uspio pobjeći i prebaciti se u okupiranu Jugoslaviju.

Po dolasku u Jugoslaviju vrlo je kratko boravio u Zagrebu, a onda se prebacio na oslobođeni teritorij Korduna. Sudjelovao je u organiziranju prvih partizanskih jedinica u Perjasici, Kestenjcu, Veljunu, Kloloću i Kladuši. Najviše se zadržao u odredu u Šljivnjaku. Isticao se u borbama kao hrabar borac. Među partizanima i narodom Korduna bio je poznat pod nadimkom Adolf.

Početkom 1942. godine Talijani su pokušali uz pomoć četnika razbiti jedinstvo među partizanskim jedinicama na Kordunu. U ožujku 1942. jedan vod Treće čete Trećeg bataljuna Drugog kordunskog partizanskog odreda pristupio je četnicima pa su 3. ožujka iznenada napali Treću četu te je zarobili i razoružali.

U Trećoj četi se nalazio zapovjednik odreda Robert Domany, politički komesar Trećeg bataljuna Branko Latas, komandir Treće čete Stevo Čuturilo i politički komesar Treće čete Drago Adolf i sve su ih četnici iste noći pobili. Da se ne bi pronašla njihova tijela bacili su ih u jamu Balinka duboku 380 metara u Ličkoj Jesenici.

1966. godine jedna engleska speleološka ekipa pronašla je njihova tijela pa su sahranjeni u zajedničkoj grobnici u Plaškom.

Za narodnog heroja Drago Štajnberger proglašen je među prvima borcima NOR-a 27. srpnja 1942. godine.

Literatura

  • Narodni heroji Jugoslavije, "Mladost" Beograd, 1975. godina