Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Dragan Filipović

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Dragan Filipović
Mo. don Dragan Filipović dirigira u mostarskoj katedrali na biskupskom ređenju nuncija Petra Rajiča
Mo. don Dragan Filipović dirigira u mostarskoj katedrali na biskupskom ređenju nuncija Petra Rajiča
Rođen 4. siječnja 1958.
Krehin Gradac, Čitluk
Zaređen 29. lipnja 1985.
Portal: Kršćanstvo

Don Dragan Filipović (Krehin Gradac, 4. siječnja 1958.) je hrvatski svećenik, skladatelj i glazbeni pedagog iz Hercegovine.

Životopis

Dragan Filipović rođen je 4. siječnja 1958., u mjestu Krehin Gradac kod Čitluka. Osnovnu školu pohađao je u Čitluku, sjemenište i klasičnu gimnaziju u Dubrovniku, a filozofsko-teološki studij završio je 1985. na Vrhbosanskoj katoličkoj bogosloviji. Za vrijeme studija, osnovao je i svirao u sastavu VIS Emanuel. Za đakona je zaređen 1984., a za svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije zaredio ga je biskup Pavao Žanić, 29. lipnja 1986. Od 1985. do 1986. bio je župni vikar u župi Dračevo.[1][2]

Godine 1986. započinje poslijediplomski studij glazbe na Papinskom institutu za sakralnu glazbu u Rimu, gdje boravi u Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima. Na studiju je 1990. stekao licencijat iz sakralne glazbe, te 1992. magisterij iz gregorijanskoga korala (ekvivalent doktoratu s titulom maestra)[3], na temu Epistolario ed Evangelistario di Trogir.[4][5]

Nakon povratka sa studija, bio je profesor na Vrhbosanskoj katoličkoj teologiji (zbog ratnih okolnosti, privremeno smještena u Bolu; 1992.-1993.), regens chori i župni vikar u Katedrali u Mostaru (1993.-2012.), profesor na Teološkom institutu u Mostaru (1993.-2010.), profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu (2010.-2012.).[1] Od 2012. godine djeluje u župi Čapljina, najprije kao župni vikar,[6] a od 2019. godine kao župnik.[7]

Tijekom svećeničkog i glazbenog djelovanja u mostarskoj katedrali, don Dragan Filipović je vodio zborove Marija,[8] Slavuj,[9] i Gaudeamus. U suradnji s Nikicom Kalogjerom organizirao je snimanje četiri nosača zvuka liturgijskih pjesama - božićne pjesme (2000.), marijanske (2002.), korizmene (2004.)[10] i uskrsne (2006.), u izvedbi katedralnih zborova iz Mostara.[8][11]

Prigodom posjeta pape Ivana Pavla II. Banjoj Luci, 2003. godine, dirigirao je zborom od 800 pjevača, i orkestrom sastavljenim od članova Simfonijskog orkestra Mostar i Puhačkog orkestra Prvog hrvatskog gardijskog zbora VF BiH.[12] Predaje različite glazbene predmete na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, Teološkom institutu u Mostaru, te srednjim glazbenim školama u Mostaru i Širokom Brijegu. Osnivač je i voditelj muških klapa Ero i Krš, te ženskih klapa: Speranza, Narenta, Drača, Cantus, Izvor i Bura.[2]

Predsjednica Republike Hrvatske, Kolinda Grabar Kitarović odlikovala ga je, 4. veljače 2020. godine, Redom hrvatskog pletera za "osobite zasluge za glazbenu kulturu, skladateljski i glazbeno-pedagoški rad te kulturnu suradnju između hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj".[13]

Skladateljski rad

  • Drugo uskrsnuće, oratorij za soliste, zbor, pučke pjevače, recitatore i orkestar
  • Mojsije, oratorij na stihove Silvija Strahimira Kranjčevića, za soliste, zbor i orkestar
  • Dona eis requiem, Requiem za solo, zbor, komorni gudački sastav, flautu i glasovir
  • Galiotova pesan, na stihove Vladimira Nazora, za mješoviti zbor i orkestar
  • Rijeke kraja moga, instrumentalni ciklus za gudački kvintet, glasovir/čembalo i flautu
  • Miserere nobis, korizmeni oratorij za soliste, zbor i orkestar
  • Mojim učenicima, instrumentalni ciklus za gudački sastav, flautu i klarinet
  • Via crucis, na tekst Branka Klarića, za zbor i orkestar
  • Diva Grabovčeva, opera u četiri čina
  • Poema o Vukovaru, oratorij za soliste, zbor i orkestar.

Od skladbi za zbor izdvajaju se: Ave Maria; Vjernim mrtvim; Ljubim te, Bože; O Hostijo spasonosna; Krist na žalu; Čuj, Gospodine; Zdravo, Marijo; Molitva iz tamnice; Širi ruke, Majko sveta; Ecce Sacerdos; Christus Dominus nos liberavit; Klanjam ti se Isuse; Stadlerove izreke i dr.[2] Skladao je i duhovne šansone, kao i etno glazbu.

Suautor je monografije Bogu na slavu, o povijesti pjevanja u mostarskoj katedrali od njezina otvaranja do datuma izdavanja.[11]

Odličja

Red hrvatskog pletera (2020.)

Izvori