 |
Ovaj članak ili odjeljak nije wikipediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u wikitekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
|
Ovom članku ili jednom njegovom dijelu treba formatirati tekst. Tekst u članku treba estetski urediti. |
Dokumentalistika je disciplina koju se u Europi definira kao postupak skupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti.
Povijest
Za dokumentalistiku se smatra da je nastala 1895. kad su P.Otlet i La Fontaine osnovali Institut International de bibliographie čija je osnovna zadaća bila obrada zapisanog ljudskog znanja iz svih vrsta dokumenata, pa i onih neverbalnih kao što su mape, slike, dijagrami itd. Tada se počela naglašavati potreba obrade sadržaja dokumenata bez obzira na oblik prikazivanja, pa se time i prekinula praksa nužnog linearnoga raspoređivanja dokumenata na police. Napravljen je novi pomak u proučavanju i obradi dokumenata, nova je disciplina dokumentalistika definirana kao postupak sakupljanja, klasificiranja i distribucije svih dokumenata, svih njihovih vrsta iz svih djelatnosti. Takvo se određenje dokumentalistike zadržalo u Europi i nakon drugog svjetskog rata, kad su se u SAD-u počeli rabiti novi izrazi: pronalaženje informacija te pohranjivanje i pronalaženje informacija. Smatra se da je 1957. ona godina kada se dokumentalistika preorijentirala s manualnih na kompjutorski zasnovane sustave za pretraživanje(computer based retrieval systems). Krajem 1950-ih godina četiri su glavna područja za dokumentalistiku:
1.organizacija informacija,
2.oprema za pohranjivanje i pretraživanje,
3.mehaničko prevođenje,
4.informacijske potrebe znanstvenika,
Primjenom informacijske tehnologije u dokumentacijskim službama stvoreni su sustavi za pretraživanje obavijesti. Stvaraju se i razvijaju nacionalni i svjetski sustavi za određena područja,a istovremeno je informacijsko-dokumentalistička djelatnost dobila do tada nezamislivu financijsku i društvenu potporu.Međutim informacijska tehnologija i dokumentalistika nužan su preduvjet za razvoj informacijske djelatnosti, ali nisu i dostatan razlog za stvaranje informacijske znanosti. Godine 1961. na Konferenciji o obrazovanju kadrova za informacijsku znanost na Georgia Institute of Tehnology u Atlanti,definitivno je odbačen i naziv dokumentalistika,a umjesto dotadašnjih preuzet je novi izraz –informacijska znanost.Tada je dokumentalistika postala samo jedna od informacijskih znanosti.
Izvori
Miroslav Tuđman, Damir Boras, Zdravko Dovedan :Uvod u informacijske znanosti[:http://dzs.ffzg.unizg.hr/text/Uvod%20u%20informacijske%20znanosti/pog1.htm]