Većina svih otoka je danas sastavni dio jedne države, ili je sami otok jedna država. Otoci s međunarodnom granicom su rijetke iznimke. Tijekom ranijih stoljeća su političke podjele otoka bile puno češće.
Međunarodno priznate granice
Stanje danas
| Ime otoka |
politička pripadnost |
Veličina u km² |
trenutna granica od
|
| Nova Gvineja |
Indonezija, Papua Nova Gvineja |
786.000 |
1949
|
| Borneo |
Brunej, Indonezija, Malezija |
743.122 |
1963
|
| Irska |
Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska |
84.421 |
1921
|
| Hispaniola |
Dominikanska republika, Haiti |
74.700 |
1808
|
| Ognjena zemlja |
Argentina, Čile |
71.500 |
1881
|
| Timor |
Indonezija, Istočni Timor |
33.850 |
2002
|
| Corocoro |
Gvajana, Venecuela |
690 |
?
|
| Sebatik |
Indonezija, Malezija |
452 |
1891
|
| Usedom |
Njemačka, Poljska |
445 |
1945
|
| Saint Martin |
Francuska, Nizozemski Antili |
93 |
1648
|
| Kataja1 |
Finska, Švedska |
0,71 |
1809
|
| Otok Kralja Fahd Damms2 |
Bahrein, Saudijska Arabija |
0,66 |
ca. 1986
|
| Märket |
Finska, Švedska |
0,033 |
1809
|
1 Kataja nije podijeljena od 1809. Prvobitno švedski, ovaj otok je s vremenom rastao u pravcu Finske.
2 Ovaj bezimeni otok je umjetna tvorevina napravljena radi olakšanja carinskih formalnosti.
Povijesno - samo odabrano
3 Otok ponovnog rođenja je, zbog isušivanja Aralskog jezera, u međuvremenu postao poluotok.
Granice koje nisu općepriznate
Zajednički suverenitet
