 |
Ovaj članak ili jedan njegov dio zahtijeva jezičnu i pravopisnu doradu. Članak treba preurediti u skladu s gramatičkim i/ili pravopisnim pravilima standardnoga hrvatskog jezika. |
 |
Ovaj članak ili odjeljak nije HIEpediziran. (Rasprava) Tekst članka treba preurediti u HIE-ov wikitekst, HIEtekst. Potom uklonite ovaj predložak. |
Povijest Hrvatske u doba narodnih vladara se dijeli na dva perioda. Tijekom prvoga Hrvatska je bila podijeljena na Dalmatinsku i Panonsku kneževinu, dok nakon Tomislavove pobjede nad Mađarima dolazi do ujedinjenja države i nastanka kraljevstva. Za popis vladara tijekom prvog razdoblja pogledajte stranicu Hrvatski knezovi.
Dinastija Trpimirovića
- Tomislav (925. - 928.)
- Trpimir II. (928. - 935.)
- Krešimir I. (935. - 945.)
- Miroslav (945. - 949.)
- Mihajlo Krešimir II. (949. - 969.)
- Stjepan Držislav (969. - 997.)
- Svetoslav Suronja (997. - 1000.)
- Krešimir III. (1000. - 1030.)
- Stjepan I. (1030. - 1058.)
- Petar Krešimir IV. (1058. - 1074.)
- Dmitar Zvonimir (1075.-1089.)
- Stjepan II. (1089. - 1091.)
Dinastija Snačića
Smrću Petra Snačića u bitci protiv Mađara nestaje posljednji narodni kralj Hrvatske. Proći će još pet ratnih interregnum (razdoblje između kraljeva) godina do trenutka sklapanja hrvatsko - ugarske personalne unije dva kraljevstva s jednim zajedničkim kraljem iz dinastije Arpadović.
Dinastija Arpadović
Podrobniji članak o temi: Arpadovići
- Almoš (1091.-1095.), kralj Slavonije
- Koloman (1102. - 1116.)
- Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske (1116. - 1131.)
- Bela II. Slijepi (1131. - 1141.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Bela]
- Gejza II. (1141. - 1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Gejza]
- Stjepan III. (1162.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]
- Ladislav II. (1162. - 1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Ladislav]
- Stjepan IV. (1163.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PETI Stjepan]
- Stjepan III. (1163. - 1172.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ČETVRTI Stjepan]
- Manuel I. Komnen (1167. - 1181.) bizantski car osvaja dio Hrvatske, a Ugarska postaje bizantski vazal.
- Bela III. (1172. - 1196.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Bela]
- Emerik (1196. - 1204.)
- Ladislav III. (1204. - 1205.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Ladislav]
- Andrija II. (1205. - 1235.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo PRVI Andrija]
- Bela IV. (1235. - 1270.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Bela]
- Stjepan V. (1270. - 1272.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo ŠESTI Stjepan]
- Ladislav IV. Kumanac (1272. - 1290.) [ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo TREĆI Ladislav]
- Karlo Martel (Anžuvinac) (1290. - 1295.) Okrunjen kralj Hrvatske, ali ne i Mađarske
- Andrija III. Mlečanin (1295. - 1301.)[ovo je mađarsko brojanje, Hrvatskoj je ovo DRUGI Andrija]
Dinastija Anžuvinaca
Podrobniji članak o temi: Anžuvinci- Karlo I. Robert (1301. - 1342.) kralj Hrvatske od 1301. Kralj Mađarske od 1307.
- Ljudevit I. Veliki (1342. - 1382.)
- Marija (1382. - 1385.) regent Elizabeta Kotromanić
- Karlo II. Drački (1385. - 1386.)
- Marija (1386. - 1387.) umrla 1395.
- Ladislav Napuljski (1386./1403. - 1409.). Proglašen kraljem nakon očeve smrti (Karlo II. Drački). Okrunjen tek 1403.
Dinastija Luksemburg
- Žigmund Luksemburški (1387. - 1437.) Marijin suprug koja mu je suvladar do svoje smrti. Ladislav Napuljski je protukralj do 1409.
Dinastija Habsburg
Dinastija Anžuvinaca
- Elizabeta udovica kralja Alberta II. Izgubila je građanski rat i prijestolje.
Dinastija Jagelovića
- Vladislav I. (1440. - 1444.) oborio Elizabetu uz pomoć velikaša koji su mu dali krunu.
Dinastija Habsburg
- Ladislav V. Posmrtni (1444. - 1457.) sin Alberta i Elizabete.
Dinastija Hunjadi
- Matija Korvin (1458. - 1490.) izabran glasovanjem plemića.
Dinastija Jagelovića
Dinastija Zapolja
- Ivan Zapolja (1527.-1540.) po izboru slavonskog plemstva i dijela mađarskog plemstva. Hrvatska i Dalmacija su izabrali Ferdinanda Habsburškog kojega će kasnije priznati i Slavonija.
Nakon izbora 1. siječnja 1527. godine Ferdinanda Habsburškog za hrvatskoga kralja, a ubrzo potom i dijela Mađarske Hrvatsko - Ugarska država prestaje postojati i postaje sastavni dio habsburških nasljednih zemalja.
Za daljnji popis hrvatskih vladara pogledajte popis njemačkih kraljeva i njemačko-rimskih careva nakon 1527. godine. [ipak bih ostavio taj popis i ovdje]