Dnevno trgovanje

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje

Predložak:Radovi u tijeku

Dnevno trgovanje (engl. day trading) oblik je trgovanja na financijskim tržištima u kojem trgovac kupuje i prodaje financijske instrumente tijekom istoga trgovinskog dana, nastojeći ostvariti dobit na kratkoročnim promjenama njihovih cijena. Dnevni trgovci u pravilu zatvaraju pozicije prije završetka trgovinske sesije, iako se definicije i prakse mogu razlikovati ovisno o tržištu i strategiji.[1]

Dnevno trgovanje može obuhvaćati dionice, valute, robu, burzovne fondove, opcije i terminske ugovore. Trgovci nastoje iskoristiti promjene cijena tijekom kratkih razdoblja, a pri donošenju odluka mogu koristiti tržišne podatke, grafikone, tehničke pokazatelje i informacije o događajima koji utječu na tržište.[1]

Za razliku od dugoročnog ulaganja, koje se često temelji na očekivanom rastu vrijednosti imovine tijekom duljeg razdoblja, dnevno trgovanje usmjereno je na kratkoročna tržišna kretanja. Takav pristup zahtijeva praćenje tržišta, upravljanje rizikom i uzimanje u obzir troškova transakcija. Dnevno trgovanje nosi rizik znatnih financijskih gubitaka, osobito kada se koriste posuđeni novac ili financijska poluga.[1]

Povijest

Trgovanje unutar jednog dana postojalo je i prije razvoja internetskih platformi, ali je razvoj elektroničkih sustava trgovanja promijenio brzinu i dostupnost tržišta. Elektroničke komunikacijske mreže omogućile su sudionicima tržišta elektroničko povezivanje i slanje naloga, dok su internetske brokerske usluge pojednostavnile pristup financijskim instrumentima.[2]

U Sjedinjenim Američkim Državama dnevno trgovanje među pojedinačnim ulagateljima postalo je vidljivije tijekom 1990-ih, usporedno s razvojem internetskog trgovanja i rastom tehnoloških dionica. Razdoblje rasta cijena tehnoloških poduzeća, poznato kao dot-com balon, privuklo je velik broj novih sudionika na tržište. Nakon sloma tržišta 2000. godine mnogi su trgovci pretrpjeli gubitke.[2]

Razvoj širokopojasnog interneta, mobilnih uređaja i brokerskih aplikacija dodatno je olakšao pristup tržišnim podacima i izvršavanju naloga. Istodobno, jednostavniji pristup trgovanju ne uklanja tržišne rizike ni mogućnost gubitka kapitala.[1]

Financijski instrumenti

Dnevno trgovanje može se provoditi na različitim tržištima. Značajke pojedinog instrumenta, poput likvidnosti, volatilnosti, radnog vremena tržišta i troškova trgovanja, utječu na način na koji se njime trguje.

Dionice

Dionice predstavljaju vlasničke udjele u poduzećima. Dnevni trgovci mogu nastojati ostvariti dobit na promjenama cijena dionica tijekom trgovinske sesije. Na njihovu cijenu mogu utjecati poslovni rezultati poduzeća, objave o poslovanju, gospodarski pokazatelji i opće tržišno raspoloženje.[1]

Valute

Devizno tržište (engl. foreign exchange, odnosno forex) omogućuje razmjenu valuta. Cijene valutnih parova mogu se mijenjati zbog kamatnih stopa, gospodarskih objava, odluka središnjih banaka i geopolitičkih događaja. Trgovanje valutama često uključuje financijsku polugu, koja može povećati i dobit i gubitak.

Terminski ugovori

Terminski ugovori (engl. futures) standardizirani su ugovori o kupnji ili prodaji određene imovine na budući datum, prema uvjetima ugovora. Koriste se na tržištima indeksa, roba, valuta i drugih financijskih instrumenata. Trgovanje terminskim ugovorima može uključivati visoku financijsku polugu i zahtijeva razumijevanje pravila o marži i mogućih gubitaka.[3]

Opcije

Opcije su financijski ugovori koji kupcu daju pravo, ali ne i obvezu, kupnje ili prodaje temeljne imovine prema uvjetima ugovora. Njihova vrijednost može ovisiti o cijeni temeljne imovine, vremenu do isteka, volatilnosti i drugim čimbenicima. Opcije imaju složene karakteristike rizika te mogu dovesti do znatnih gubitaka, ovisno o vrsti pozicije.[4]

Strategije

Dnevni trgovci koriste različite strategije za donošenje odluka o kupnji i prodaji. Nijedna strategija ne jamči dobit, a njezina uspješnost može ovisiti o tržišnim uvjetima, troškovima i načinu provedbe.[1]

Trgovanje prema trendu

Trgovanje prema trendu temelji se na pokušaju iskorištavanja nastavka postojećeg kretanja cijene. Trgovac može kupiti instrument ako očekuje nastavak rasta ili zauzeti prodajnu poziciju ako očekuje nastavak pada, pod uvjetom da tržište i brokerski račun dopuštaju takvu transakciju.

Kontrarno trgovanje

Kontrarno trgovanje polazi od očekivanja da bi se postojeći trend mogao preokrenuti. Trgovac pokušava prepoznati situacije u kojima bi se cijena mogla vratiti s ekstremne razine. Takav pristup može biti izložen znatnom riziku ako se trend nastavi umjesto da se preokrene.

Trgovanje unutar raspona

Kod trgovanja unutar raspona trgovac prati cijenu koja se kreće između približnih razina podrške i otpora. Strategija se oslanja na očekivanje da će se cijena nastaviti kretati unutar raspona, ali može pretrpjeti gubitke ako cijena probije te razine.

Skalpiranje

Skalpiranje (engl. scalping) strategija je kratkoročnog trgovanja koja nastoji ostvariti male dobitke na velikom broju transakcija. Zbog velikog broja naloga provizije, raspon između kupovne i prodajne cijene te kvaliteta izvršavanja mogu znatno utjecati na konačni rezultat.

Trgovanje na temelju vijesti

Ova strategija temelji se na reakcijama tržišta na objave gospodarskih podataka, poslovne rezultate, odluke središnjih banaka i druge vijesti. Objave mogu izazvati nagle promjene cijena, ali i povećati volatilnost, razliku između kupovne i prodajne cijene te rizik nepovoljnog izvršavanja naloga.[1]

Algoritamsko trgovanje

Algoritamsko trgovanje koristi računalne programe za analizu podataka i slanje naloga prema unaprijed definiranim pravilima. Algoritmi mogu obrađivati velike količine podataka i reagirati na tržišne uvjete brže od ručnog trgovanja. Njihova primjena ipak ovisi o kvaliteti modela, podataka, tehničke infrastrukture i upravljanja rizikom.

Analiza tržišta

Tehnička analiza

Tehnička analiza proučava povijesne cijene i količine trgovanja kako bi se procijenila moguća buduća kretanja. Trgovci mogu koristiti grafikone, linije trenda, razine podrške i otpora te matematičke pokazatelje. Takva analiza ne omogućuje sigurno predviđanje budućih cijena.

Fundamentalna analiza

Fundamentalna analiza razmatra čimbenike koji mogu utjecati na vrijednost financijskog instrumenta. Kod dionica to može uključivati prihode, dobit, dug i poslovne izglede poduzeća, a na širem tržištu gospodarski rast, inflaciju i kamatne stope. U dnevnom trgovanju fundamentalne informacije mogu biti važne kada uzrokuju kratkoročne promjene cijena.

Volatilnost i likvidnost

Volatilnost označava stupanj promjenjivosti cijene financijskog instrumenta. Veća volatilnost može stvoriti veće kratkoročne promjene cijena, ali povećava i neizvjesnost rezultata trgovanja.

Likvidnost označava mogućnost kupnje ili prodaje instrumenta bez znatnog utjecaja na njegovu cijenu. Instrumenti s većom likvidnošću često imaju uži raspon između kupovne i prodajne cijene, iako to nije zajamčeno u svim tržišnim uvjetima.

Troškovi trgovanja

Troškovi mogu znatno utjecati na rezultat učestalog trgovanja. Trgovac koji često kupuje i prodaje instrumente može imati veće ukupne troškove nego ulagatelj koji trguje rijetko.[1]

Najčešći troškovi uključuju:

  • Provizije: naknade koje broker može naplatiti za izvršavanje naloga.
  • Raspon kupovne i prodajne cijene: razliku između najbolje dostupne kupovne i prodajne cijene.
  • Proklizavanje cijene (engl. slippage): razliku između očekivane i stvarne cijene izvršenja naloga.
  • Troškove financiranja: kamate i druge naknade povezane s posuđenim novcem.
  • Tržišne i podatkovne naknade: moguće troškove pristupa određenim tržištima i podacima.
  • Poreze: porezne obveze koje ovise o državi, instrumentu i osobnim okolnostima trgovca.

Pri procjeni rezultata potrebno je razlikovati dobit prije troškova od konačnog rezultata nakon svih troškova i primjenjivih poreza.

Financijska poluga i marža

Financijska poluga omogućuje trgovcu da kontrolira poziciju čija je nominalna vrijednost veća od njegova vlastitog kapitala. Kod trgovanja uz maržu broker može zahtijevati određeni iznos sredstava kao osiguranje za otvorenu poziciju.

Poluga povećava osjetljivost rezultata na promjene cijena. Čak i relativno mala promjena tržišne cijene može izazvati velik gubitak u odnosu na uloženi kapital. Ovisno o instrumentu i uvjetima računa, broker može zahtijevati dodatna sredstva ili prisilno zatvoriti pozicije.[5]

Pravila o marži, minimalnom kapitalu i ograničenjima učestalog trgovanja razlikuju se prema tržištu, vrsti računa i jurisdikciji. Trgovci bi prije početka trgovanja trebali provjeriti uvjete brokera i propise koji se primjenjuju na njih.

Profitabilnost i empirijska istraživanja

Rezultati dnevnog trgovanja mogu se znatno razlikovati među pojedincima. Pojedinačni uspješni primjeri ne pokazuju nužno koliko je uspješna ta aktivnost među svim trgovcima. Za procjenu profitabilnosti potrebno je uzeti u obzir cijeli uzorak sudionika, troškove i razdoblje promatranja.

Istraživanje Fernanda Chaguéa, Rodriga De-Lossa i Brune Giovannettija pod naslovom Day Trading for a Living? proučavalo je pojedince koji su počeli trgovati terminskim ugovorima na brazilski tržišni indeks između 2013. i 2015. godine. Među onima koji su nastavili trgovati najmanje 300 dana, autori su utvrdili da je 97 % ostvarilo gubitak. Rezultate treba tumačiti u kontekstu analiziranog tržišta, uzorka i metodologije istraživanja.[6]

Američka Komisija za vrijednosne papire i burze upozorava da dnevni trgovci mogu pretrpjeti znatne gubitke, posebno na početku, te da ne bi trebali riskirati novac potreban za životne troškove ili druge nužne obveze.[1]

Rizici

Financijski rizik

Trgovanje može rezultirati djelomičnim ili potpunim gubitkom kapitala. Korištenje financijske poluge može dodatno povećati gubitke, a kod nekih instrumenata ili uvjeta trgovanja gubitak može premašiti početni ulog.[1]

Tržišni rizik

Cijene se mogu promijeniti zbog neočekivanih vijesti, objava gospodarskih pokazatelja, promjena likvidnosti ili naglih promjena raspoloženja sudionika tržišta. Nalozi se ne moraju izvršiti po cijeni koju je trgovac očekivao.

Operativni rizik

Tehnički kvarovi, prekidi internetske veze, problemi brokerske platforme ili pogrešno uneseni nalozi mogu utjecati na rezultat trgovanja. Automatizirani sustavi također mogu biti izloženi programskim pogreškama ili nepredviđenim tržišnim uvjetima.

Psihološki rizik

Dnevno trgovanje može uključivati donošenje odluka pod vremenskim pritiskom i suočavanje s čestim promjenama financijskog rezultata. Pretjerano samopouzdanje, impulzivne odluke i pokušaji brzog nadoknađivanja gubitaka mogu pogoršati rezultate. Američki regulator upozorava i na stres te zahtjevnost kontinuiranog praćenja tržišta.[1]

Regulacija

Pravila dnevnog trgovanja ovise o državi, financijskom instrumentu i vrsti računa. Regulatorna tijela nadziru različite aspekte tržišta, uključujući rad posrednika, zaštitu ulagatelja i uvjete trgovanja uz posuđena sredstva.

U Sjedinjenim Američkim Državama Komisija za vrijednosne papire i burze (SEC) i organizacija FINRA objavljuju informacije o rizicima dnevnog trgovanja i trgovanju uz maržu.[1][5]

U Europskoj uniji financijska tržišta uređena su, među ostalim, pravilima o tržištima financijskih instrumenata i zaštiti ulagatelja. Način na koji se pravila primjenjuju ovisi o vrsti instrumenta i usluge. Pojedinci koji trguju iz Hrvatske trebaju provjeriti mjerodavne europske i hrvatske propise, porezne obveze te uvjete ovlaštenog pružatelja investicijskih usluga.

Razlika između dnevnog trgovanja i dugoročnog ulaganja

Dnevno trgovanje i dugoročno ulaganje razlikuju se ponajprije po vremenskom horizontu, učestalosti transakcija i načinu donošenja odluka. Dnevni trgovci nastoje iskoristiti kratkoročna kretanja cijena, dok dugoročni ulagatelji mogu držati financijske instrumente mjesecima ili godinama.

Veća učestalost transakcija može povećati troškove i vrijeme potrebno za praćenje tržišta. Ni jedan pristup sam po sebi ne jamči pozitivan rezultat, a rizik ovisi o instrumentima, strategiji, diverzifikaciji i okolnostima ulagatelja.[1]

Vidi također

Izvori

  1. ↑ 1,00 1,01 1,02 1,03 1,04 1,05 1,06 1,07 1,08 1,09 1,10 1,11 1,12 Day Trading: Your Dollars at Risk. U.S. Securities and Exchange Commission 0.
  2. ↑ 2,0 2,1
    • Nedostaje obavezni parametar: url

  3. ↑ Customer Advisories. U.S. Commodity Futures Trading Commission 0.
  4. ↑ Options. U.S. Securities and Exchange Commission, Investor.gov 0.
  5. ↑ 5,0 5,1 Day Trading. Financial Industry Regulatory Authority 0.
  6. ↑
    • Parametar type nije dopušten u klasi journal
    • Parametar url nije dopušten u klasi journal

Vanjske poveznice

Kategorija:Financijska tržišta Kategorija:Trgovanje

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Dnevno_trgovanje&oldid=789587"