Dinko Zavorović (Šibenik, 1540. – 1608.), hrvatski je povjesničar i vojna osoba. Prema Ivanu Lučiću, ocu suvremene hrvatske povijesne znanosti, Zavorović je prvim hrvatskim novovjekovnim povjesničarem.
Životopis
Rodio se je u Šibeniku 1540. godine. Političke okolnosti u njegovo vrijeme su bile te što je dio Hrvatskog Kraljevstva bio u personalnoj uniji s Ugarskom u Hrvatsko-Ugarskoj državi. Veliki dio hrvatskog teritorija je bio okupiran: Mletačka Republika je osvajanjima i političkom trgovinom došla do velikog prostora hrvatskog priobalja i otoka, a nadiruće Tursko Carstvo je zauzelo zadnje slobodne enklave Hrvatskog Kraljevstva uz južno primorje, pored krajeva koje su Turci bili okupirali pred nepuno stoljeće. Kao brojni hrvatski intelektualci svog vremena, studirao je na Apeninima. Studirao je pravo u Padovi. Nakon što je završio studij, vratio se je u Šibenik gdje je postao gradskim vijećnikom te član Vijeća petnaestorice. Jedna od zadaća mu je bila ta što se morao skrbiti za gradsku sigurnost.
Njegov traktat o povijesti grada Šibenika Tratatto sopra le cose de Sebenico ga je doveo u nemilost mletačkih vlastiju. Razlog je bio taj što je pokazao loše strane mletačke vlasti u dalmatinskim gradovima. Stoga su ga za kaznu prognali iz Šibenika na četiri godine, a pretpostavlja se da je to najvjerojatnije bilo u razdoblju od 1585. do 1588. godine. U tom je razdoblju boravio u Ugarskoj kod rođaka i velika prijatelja Fausta Vrančića, čanadskog biskupa. Ondje se vojno angažirao, istaknuvši se u protuturskim ratovima. Bio je došao do časničkog položaja, a za istaknutu borbu ga je nagradio sami car Rudolf plemićkim statusom.
Šibenčani su ga u to vrijeme zvali neka se vrati. To je i učinio. Postaje je članom Corte maggior te je do kraja napisao povijest Šibenika, a ujedno je pisao novo djelo De rebus Dalmaticis libri octo.
Zavorović je bio dijelom šibenskoga humanističkog kruga. Intelektualno, prijateljski i rodbinski je bio vezan s Faustom Vrančićem, Ivanom Tomkom Mrnavićem i Franom Divnićem. U njegovu se djelu može očitati utjecaj hrvatskih humanista, prethodnika Dinka Zavorovića: Jurja Šižgorića i Marka Marulića.
Jedno je Zavorovićevo djelo nestalo u nesretnim okolnostima. Jedini primjerak jedne Zavorovićeve povijesne knjige je nestao kod britanskog isusovca Roberta Turnera ( Robert Bonaventura Britanac), velikog poznavatelja povijesti ilirske i dalmatinske. 1598. mu je Zavorović dao svoj jedini primjerak na čitanje, u nadi da će mu ovaj pročitati djelo i korisno ga svjetovati. Primjerke nije dobio nazad, jer je Turner umro 1599. godine, dok je Zavorović dugo vremena ostao razočaran, u strahu da će netko objaviti njegov rad pod tuđim imenom. Tajna ovog slučaja je riješena 400 godina poslije, kad je Iva Kurelac ispitala i raščlanila građu o imenima gojenaca (Nomina alumnorum) iz Arhiva rimskog kolegija Germanicum et Hungaricum.
Primjerak prijevoda Zavorovićeve Povijesti Dalmacije koji je bio napisan na latinskom, na talijanski je preveo Albert Papalić, a završio je u Britanskom muzeju.[1]
O Zavoroviću je 2008. godine Iva Kurelac napisala monografiju Dinko Zavorović – šibenski humanist i povjesničar.
Vanjske poveznice
- Vijenac br.389/2009. Mirko Srdelić: Dinko Zavorović – šibenski humanist i povjesničar, prikaz iz knjige Ive Kurelac
Dopusnica nije potvrđena VRTS-om.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.
Literatura
- Iva Kurelac: Dinko Zavorović: Šibenski humanist i povjesničar, Gradska knjižnica »Juraj Šižgorić«, Šibenik, 2008.
- Iva Kurelac: »Henrik VIII. - kralj zbog kojega su Englezi počeli obožavati oca hrvatske književnosti«, Hrvatska revija: Časopis Matice hrvatske, god. XI., br. 2, Zagreb 2011., str. 68-75.
- Iva Kurelac: »Potraga za istinom duga četiri stoljeća: šibenski humanistički pisac Dinko Zavorović - prvi povjesnik Dalmacije«, Hrvatska revija: Časopis Matice hrvatske, god. XI., br. 1, Zagreb 2011., str. 100-105.
- Iva Kurelac: »Dinko Zavorović«, Hrvatska opća enciklopedija, sv. 11., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009., str. 704.
- Iva Kurelac: »Zavorović, obitelj«, Hrvatska opća enciklopedija, sv. 11., Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2009., str. 704.
- Iva Kurelac: »O dalmatinskoj povijesti u osam knjiga«, Leksikon hrvatske književnosti: Djela, Školska knjiga, Zagreb 2008., str. 533-534.
- Iva Kurelac: »Novija saznanja o povjesničaru Dinku Zavoroviću, njegovoj obitelji i svojti«, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, sv. 25., Zagreb 2007., str. 183-202.
- Milivoj Zenić: U pohvalu od grada Šibenika, Gradska knjižnica «Juraj Šižgorić», Šibenik, 2002.
- Darko Novaković: »Šibenska povijest Bosne: Priča u tri dijela«, Vijenac 8, 167-169, Matica Hrvatska, Zagreb, 2000., str. 32-33.
- Miroslav Kurelac: »Dinko Zavorović«, Enciklopedija Jugoslavije, sv. 8., Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1971., str. 611.
- Ante Šupuk: »Sitniji prilozi biografiji prvog hrvatskog historiografa«, Zadarska revija XVII/2, Zadar, 1968., str. 149-152.
- Ivan Kukuljević-Sakcinski: »Dinko Zavorović«, Glasoviti Hrvati prošlih vjekova, Naklada Matice hrvatske, Zagreb, 1886., str. 126-138.
- ↑ Znameniti i zaslužni Splićani te spomena vrijedne osobe u splitskoj povijesti (1700 godina). Sakupio, popunio i napisao: Petar Požar, Split, 2001., ISBN 958-98046-2-0 nevaljani ISBN, str. 245.