Dielektrična konstanta vakuuma

Istoimeni električni naboji se djelovanjem elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače.

Dielektrična konstanta vakuuma, dielektrična permitivnost vakuuma, permitivnost vakuuma ili dielektričnost vakuuma (oznaka ε₀) je prirodna ili fizikalna konstanta koja je jednaka recipročnoj vrijednosti umnoška magnetske permeabilnosti vakuuma μ₀ i kvadrata brzine svjetlosti c u vakuumu (određena u SI sustavu):

[math]\displaystyle{ \varepsilon_0 =\frac {1}{\mu_0 \cdot c_0^2} = 8,854 187 817 \ldots \times 10^{-12} \frac{A s}{V m} = 8,854 187 817 \ldots \times 10^{-12} \frac{F}{m}, }[/math]

gdje je: [math]\displaystyle{ c_0 }[/math] - brzina svjetlosti u vakuumu, a [math]\displaystyle{ \mu_0 }[/math] - relativna permeabilnost vakuuma.

Coulombov zakon

Podrobniji članak o temi: Coulombov zakon

Coulombov zakon je jedan od osnovnih zakona elektrostatike koji je 1785. utvrdio Charles-Augustin de Coulomb: "električna sila F između dvaju električki nabijenih točkastih tijela (odbojna ili privlačna, ovisno o tome jesu li tijela jednakih ili suprotnih električnih naboja) razmjerna je količinama električnoga naboja q a obrnuto razmjerna kvadratu udaljenosti r između tijela" (napomena: vrijedi samo u vakuumu):

[math]\displaystyle{ F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} }[/math]

gdje je: ε₀ - dielektrična permitivnost vakuuma. Sila je najjača u vakuumu, a slabija u svim drugim sredstvima:

[math]\displaystyle{ F = \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} = \frac{1}{\varepsilon_r} \cdot \frac{1}{4 \cdot \pi \cdot \varepsilon_0} \cdot \frac{q_1 \cdot q_2}{r^2} }[/math]

gdje je: ε_r - relativna dielektrična permitivnost nekog sredstva ili tvari, ε - dielektrična permitivnost (ili samo permitivnosti) tvari.