Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Debian

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Preusmjereno s Debian GNU/Linux)
Debian

Radna površina sustava Debian 10 (Buster) s grafičkim sučeljem GNOME
Web stranice:www.debian.org
Tvrtka/razvijatelj:Projekt Debian
Porodica:Sličan Unixu
Model izvornog koda:slobodan softver
Posljednja stabilna inačica:10.8 (Buster) / 2. veljače 2021.[1]
Dostupni jezici:75 jezika[2]
Metoda ažuriranja:APT (razni prednji programi)
Upravitelj paketa:dpkg
Podržane platforme:9 platformi: 32-bitni PC/Intel IA-32 (i386), 64-bitni PC/Intel IA-64 (amd64), ARM EABI (armel), ARMv7 (EABI hard-float ABI, armhf), MIPS big-endian (mips), MIPS little-endian (mipsel), MIPS 64-bit little-endian (mips64el), 64-bit little-endian PowerPC (ppc64el), IBM System z (s390x).[1]
Tip jezgre:monolitne: Linux, kFreeBSD, mikrojezgra: HURD
Pretpostavljeno korisničko sučelje:tekstualni (Bash) / grafički (GNOME)
Licencija:slobodan softver
Radno stanje:u razvoju

Debian je ime dobrovoljne organizacije posvećene razvoju i promicanju ideala slobodnog softvera, te naziv njihova operacijskog sustava baziranog na GNU-u.

Povijest i razvoj

Debian Projekt započet je 1993. g., kada je Ian Murdock poslao otvoreni poziv softverskim razvijateljima da doprinesu kompletnoj i dosljednoj softverskoj distribuciji baziranoj na relativno novoj Linux jezgri i GNU sistemskim programima.

Ta relativno mala grupa entuzijasta posvećenih svom zadatku, koju je u početku financirala Free Software Foundation i na koju je utjecala GNU filozofija, tijekom godina narasla je na organizaciju od oko 1000 razvijatelja Debiana.

Danas, osim Linuxa, Debian podržava i druge jezgre, poput jezgre BSD operacijskih sustava, i HURDa (originalne GNU jezgre koju razvija Free software foundation). Takvi sustavi dobivaju ime poput GNU/kFreeBSD. Za sve te distribucije operacijskog sustava Debian dobrovoljci stvaraju pakete s programima, od čega najveći broj za GNU/Linux distribucije, i to za i386 platformu, koju po broju paketa slijedi amd64 verzija.

Verzije

Filozofija rada

Razvijatelji Debiana uključeni su u raznolike aktivnosti, uključujući uređivanje web-stranica projekta, grafički dizajn, legalnu analizu softverskih licencija, pisanje dokumentacije, i, naravno, održavanje softverskih paketa. U interesu komuniciranja filozofije i privlačenja razvijatelja koji vjeruju u principe koji su bit Debiana, Debian Projekt objavio je brojne dokumente koji opisuju njihove vrijednosti i služe kao vodiči objašnjenju bivanja Debian razvijateljem:

  • Debianov društveni ugovor izražava Debianove obveze prema zajednici slobodnog softvera[3]. Svatko tko pristane poštovati Debianov društveni ugovor može postati održavatelj.[4]

Svaki održavatelj može u Debian uvesti nove programe ako oni zadovoljavaju njihove kriterije slobode, a paket slijedi standarde kvalitete.

  • Debianove smjernice slobodnog softvera jasno i sažeto izražavaju Debianove kriterije slobodnog softvera[5]. Ovo je vrlo utjecajan dokument u pokretu slobodnog softvera i čini osnovu za Open Source Free Software Guidelines.[6]
  • Debian pravilnik opširna je specifikacija standarda kvalitete Debian projekta.[7]

Debian razvijatelji također su uključeni u brojne druge projekte, od kojih su neki specifični za Debian, a drugi uključuju i druge članove Linux zajednice. Neki primjeri su:

  • Linux Standard Base (LSB) projekt je kojem je cilj standardizacija osnovnog GNU/Linux sustava, koja će omogućiti vanjskim softverskim i hardverskim razvijateljima da lagano dizajniraju upravljačke i razne druge programe za Linux-općenito, nego za specifičnu GNU/Linux distribuciju.
  • Filesystem Hierarchy Standard (FHS) pokušaj je standardiziranja dizajna Linux datotečnog sustava. FHS će omogućiti softverskim razvijateljima da koncentriraju svoje napore u dizajniranje programa, bez brige o tome kako će se paket instalirati u različitim GNU/Linux distribucijama.
  • Debian Jr. interni je projekt, s ciljem da osigura da Debian ima nešto ponuditi najmlađim korisnicima Linux operacijskog sustava.

Izvori

Vanjske poveznice