Dan antifašističke borbe
Dan antifašističke borbe je državni praznik u Republici Hrvatskoj koji se slavi 22. lipnja.
Obilježava se u znak sjećanja na 22. lipnja 1941. kad je u šumi Brezovica kod Siska osnovan Prvi sisački partizanski odred, ujedno i prva antihitlerovska postrojba u tadašnjoj okupiranoj Hrvatskoj i Jugoslaviji. [1]
Povijest[uredi]
Nacionalsocijalistička je Njemačka toga jutra napala Sovjetski Savez u operaciji pod kodnim nazivom Operacija Barbarossa. Time je izigran pakt Ribbentrop-Molotov o nenapadanju između ove dvije sile. Zbog takvih novonastalih okolnosti pripadnici Komunističke partije Hrvatske u Sisku našli su se u opasnosti, te su se povukli u okolicu grada – najprije u selo Žabno, a potom u šumu Brezovicu kraj Siska. Ondje su osnovali Prvi sisački partizanski odred, koji od prvih dana izvodi diverzije, osobito na željeznici.
Odred je tada imao 77 boraca, a predvodili su ih zapovjednik Vlado Janić Capo, i politički komesar Marijan Cvetković. Pripadnik odreda bio je i pokojni general Hrvatske vojske Janko Bobetko. Kako su u odredu većinom bili Hrvati, borilo se uglavnom na hrvatskom području, a završetak Drugoga svjetskog rata doživjela su tridesetosmorica tih boraca.
Osnutak sisačkog odreda označio je početak organizirane narodnooslobodilačke borbe u Hrvatskoj, u kojoj je aktivno sudjelovalo više od 500.000 hrvatskih građana. U postrojbama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije (čiji je sastavni dio bila i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Hrvatske) borilo se oko 230.000 boraca iz Hrvatske, a na njezinu teritoriju stvorene su 52 brigade, 17 divizija i pet, od ukupno 11, korpusa NOV-a. (Nedostaje izvor.)
Osim Sisačkog partizanskog odreda, tog dana, 22. lipnja 1941., u okolici Vrgorca, na brdu Radović u predjelu Soline, također je osnovana partizanska grupa, na čijem su čelu bili komunisti, sekretar Općinskog komiteta KPH za Vrgorac Jozo Martinac, i krojač, Drinko Tolić. Ova grupa je u početku imala više od 30 boraca, koji su prvih dana vježbali rukovanje oružjem, tiskali antifašističke letke i brošure. Ubrzo nakon osnutka ove partizanske grupe, u Vrgoračkoj krajini su osnovane još dvije takve grupe.[2]
Dan antifašističke borbe obilježava se na ovaj dan od stjecanja hrvatske neovisnosti.
Kontroverze[uredi]
Povjesničari koji se bave suvremenom hrvatskom poviješću, složno prepoznaju činjenicu da su se nakon napada Njemačke na Sovjetski savez 22. lipnja 1941. godine hrvatski komunisti povukli dublje u ilegalu i počeli pripreme za oružanu borbu protiv vlasti NDH i njenih međunarodnih pokrovitelja. Međutim složno ukazuju da oni nisu odmah u to vrijeme zapravo odmah otpočeli nikakav ustanak.[3]
Dan antifašističke borbe u SFRJ[uredi]
U bivšoj SFRJ se Dan antifašističke borbe slavio 27. srpnja[4] – što je također bio Dan ustanka naroda Hrvatske – što je bilo povezano s događajima u Srbu, iako je osnutak sisačkoga odreda tom danu prethodio više od mjesec dana.
Povezani članci[uredi]
- Spomen-park Brezovica
- Popis postrojba Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Hrvatske
- Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Hrvatskoj
Izvori[uredi]
- ↑ Pavličević, Dragutin (2007). Povijest Hrvatske. Naklada Pavičić. str. 441–42. ISBN 978-953-6308-71-2 nevaljani ISBN
- ↑ Zaboravljeni odred: I u Vrgorcu je 22. lipnja 1941. godine osnovana prva partizanska grupa (Lupiga.com, 22. lipnja 2014.) preuzeto 22. lipnja 2015.
- ↑ "U Poligrafu se sučelili Jakovina i Hasanbegović". Narod.hr. 23. lipnja 2018.. https://narod.hr/hrvatska/video-poligrafu-se-sucelili-jakovina-hasanbegovic Pristupljeno 25. lipnja 2018.
- ↑ Ivica Radoš, Hrvatske kontroverze, "Vodstvo komunističke Hrvatske na četvrtom zasjedanju ZAVNOH-a 24. i 25. srpnja 1945. ... uvrstilo je prijedlog zakona o proglašenju 27. srpnja narodnim praznikom. Prijedlog je obrazložio Karlo Mrazović i zakon je donesen.", str. 80, Zagreb 2014.
Vanjske poveznice[uredi]
Sestrinski projekti[uredi]
 | U Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj |