Cvjetko Rihtman (Rijeka, 4. svibnja 1902. – Sarajevo, 1. rujna 1989.), hrvatski etnomuzikolog, skladatelj, zborovođa, glazbeni pedagog židovskog podrijetla, skupljač glazbenog narodnog blaga. Djelovao u BiH.[1] Imao je četvero djece: kći Dunju koja je nastavila otčev etnomuzikološki rad[2] te sinove Branka, Aleksandra i Ranka Rihtmana, poznatog bh. skladatelja i aranžera.
Životopis
Rodio se je u Rijeci. Studirao je u Pragu i Lipskom (Leipzigu) teoriju glazbe i kompoziciju na tamošnjim konzervatorijima. U Parizu je studirao kompoziciju i muzikologiju na Schola cantorum. Zaposlio se je u Sarajevu u kojem je proveo cijelu karijeru. Prvo je od 1932. bio zborovođom i glazbenim pedagogom. Poslije rata je predavao etnomuzikologiju na Muzičkoj akademiji i bio ravnateljem Instituta za istraživanje folklora.[1]
Skladbe su mu većinom vokalne. Na njih je utjecala tradicijska glazba.[1]
Za glazbenu povjesnicu važniji je njegova uloga u terenskom radu, jer je po Bosni zapisao i razvrstao mnoštvo folklornih napjeva.[1]
Na znanstvenom području, pridonio studijama o bosanskom vokalnom višeglasju.[1] Napisao članke za Muzičku enciklopediju Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).
Imao je vrlo važnu ulogu u osnivanju Muzičke akademije u Sarajevu, jer je pokrenuo proces osnivanja, a prve nastavne planove i programe izradio je Mladen Pozajić koji su bili sasvim u skladu s glazbeno-edukativnim kurikulima u Europi.[3]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 Rihtman, Cvjetko. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 5.12.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/rihtman-cvjetko>.
- ↑ In memoriam. Muzička akademija u Sarajevu. Pristupljeno 4. prosinca 2025.
- ↑ Ivan Čavlović: Muzički portreti: izvori i sjećanja, Buybook, Sarajevo, 2017., str. 199.-202. ISBN 978-953-7893-75-0