Cvitović (Slunj)

Cvitović
Cvitović Cvitović na zemljovidu Hrvatske
Država	Hrvatska
Županija	Karlovačka
Općina/Grad	Slunj
Najbliži (veći) grad	Karlovac
Zemljopisne koordinate	45°08′20″N 15°35′50″E
Stanovništvo (2001.)
- Ukupno	362
Stanovništvo (2011.)
- Ukupno	279
Pošta	47240
Pozivni broj	+385(0)47
Autooznaka	KA
Cvitović na zemljovidu Karlovačka županija Cvitović Cvitović na zemljovidu Hrvatske

Datoteka:Cvitovic Barici Radocaji.jpg

Panoramska fotografija Cvitovića, Barići i Radočaji

Cvitović je naselje smješteno 5 km sjeverno od grada Slunja u Karlovačkoj županiji.
Kao administrativna jedinica grada Slunja mjesnom odboru Cvitović pripadaju naselja Cvitović, Donja Glina, Glinsko Vrelo i Marindolsko Brdo.

Povijest

Ovaj kraj nekoć je bio sjedište snažnog i mnogobrojnog plemena Ladihovića (Ladyhovich, Vladyhovych) te je pretpostavka da se i naselje Cvitović nekada zvalo Ladihović. Istočno od Cvitovića, uz staru cestu prema Dalmaciji, na prijelazu preko rijeke Korane nalazi se stari Kremen grad za koji se pretpostavlja da je imanje i grad za obranu plemena Ladihovića. Pleme Ladihovića držalo je zemlje uz obje strane rijeke Korane prema Lađevcu, Slunju, izvoru rijeke Gline i Klokoču te je graničilo sa plemenima klokočkim, smrčkovićkim i stojmerićkim. U plemenu je bilo vlastele koja je držala kmetove, plemića jednoselaca i feudalaca doseljenih iz južnih krajeva Hrvatske. Poglavica plemena hrvatski se zvao "knežinjak", a latinski "sudac". Poglavita vlastela bili su: Fabianići, Nemanići, Herendići, Sankovići, Stipetići, Nikšići ili Mikšići i Cvetovići. Plemenska samostalnost postupno se gasi pod pritiskom moćnih feudalaca Krčkih-Frankopana koji 1442. otkupljuju Kremen grad od Ilke, udovice Domše od Ladihovića. Ovu dinamičnu župu naročito su ugrožavali Turci u 16. stoljeću. Mnogo je ljudi izginulo, umrlo od boleština i gladi, odvedeno u tursko ropstvo i raseljeno u razne krajeve da bi sačuvalo vlastiti život.

U razdoblju od preko 100 godina na ovom području gotovo da i nije bilo civilnog stanovništva. Nakon Bečkog rata (1683.-1699.) ovaj kraj oslobođen je od Turaka te mnogi Ogulinsko-modruški rodovi, kao i rodovi sa šireg područja Generalskog Stola i Bosiljeva u sklopu kolonizacije naseljavaju područje ladihovićkog plemena: Radočaj (92 osobe - 21 obitelj), Turkalj (126-19), Paulić (77-15), Stipetić (47-10), Kučinić (16-3), Mlinac (20-3), Poljak (19-2), Raužan (10-1), Bogović, Šlat.

U prvim desetljećima 18. stoljeća dio obitelji doseljava s područja Dalmacije i Bosne (starosjedioci Hrvati nemuslimani, kojih je bilo po sjevernijem dijelu oko Kozare, Kamengrada, Prijedora, Sanskog Mosta, oko Dubice, Ljubije i Majdana). Može se reći da je naseljavanje ovog područja završeno s krajem 18. stoljeća, a konačnim uređenjem Vojne krajine 1746. Cvitović se našao u sastavu Karlovačkog generalata, Slunjske pukovnije, Lađevačke kumpanije br. 1.

Župa Cvitović

Pleme ladihovićko sakupljalo se u klupe kod župne crkve sv. Nikole u Cvitoviću (Ladihoviću), sagrađene na brdu Brkašica (n/m 361 m). Župna crkva spominje se u sastavu drežničke županije 1344.. U kolovozu 1582. uz Kremen grad Turci razaraju i crkvu od koje ostaje samo zvonik koji je služio za stražarnicu. Posljednji župnik spominje se u Ladihovićima 1574. te je i on valjda doživio propast župe i plemena.

Po oslobađanju od Turaka, Cvitović je od 1720. uz Blagaj i Lađevac u sastavu slunjske župe, od koje se odvaja i postaje samostalna župa 1790.. Prvi župnik nakon obnove župe bio je Joakim von Stauber (1792) koji je pripadao redu pavlina. Cvitovčani su dozidali k starom tornju crkvu koja je služila za župnu. Više je puta dograđivana i popravljana. Tek 1905. za župnika Fabeka izgrađena je današnja župna crkva. Tijekom Domovinskog rata, crkva je zbog lociranosti na vidnom mjestu, često bila meta velikosrpskih granata 1991.

Nakon okupacije slunjskog područja u studenom 1991. i progona gotovo cjelokupnog katoličkog življa, pobunjeni Srbi su ju zapalili 18. ožujka 1992.. Nakon vojno-redarstvene operacije Oluja i povratka stanovništva, obnavljana je od 1996. do 2001.

Kapela sv. Valentina pokraj župnog stana spominje se 1842. Gradili su je seoski majstori u vremenima oskudice te su radovi izvedeni nekvalitetno. U derutnom je stanju i čeka temeljitu obnovu. Župni stan sagrađen je 1764.. Zub vremena ga je nagrizao i bio je u derutnom stanju sve do 1989. kad je temeljito obnovljen. Za vrijeme srpske agresije opustošen je te je opet obnovljen nakon povratka 1995. godine.

Župa je u sastavu slunjskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Prema statističkim podacima župe za 2006. u istoj je 957 katolika (959 stanovnika) u 348 obitelji. Od 13. listopada 2009. župom upravlja vlč. Antonio Čutura.

Stanovništvo

Po popisu stanovništva 2001. samo naselje Cvitović ima ukupno 362 stanovnika (182 muška i 180 ženskih).

Prema dostupnim podacima kretanje broja stanovnika u naseljima mjesnog odbora Cvitović bilo je sljedeće:

	1830.	1857.	1869.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1961.
Cvitović	371	618	546	593	577	597	473	511	572	539
Marindolsko Brdo	134	132	172	143	177	174	133	155	162	179
Glinsko Vrelo	171	182	177	222	218	226	163	197	212	230
Donja Glina	142	119	130	149	145	147	99	128	135	110

Prema popisu stanovništva 2011. godine naselje je imalo 279 stanovnika.

<style> .population-wrapper {

 width: 100%;
 max-width: 750px;
 margin: 20px auto;
 padding: 15px;
 background: #f8f9fa;
 border: 1px solid #ddd;
 border-radius: 12px;
 box-shadow: 0 2px 6px rgba(0,0,0,0.1);
 font-family: sans-serif;

}

/* Dark mode */ @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-wrapper {
   background: #1e1e1e;
   border-color: #444;
   color: #eee;
 }
 .population-bar span {
   color: #fff;
 }

}

/* Bar chart */ .population-bar {

 display: flex;
 align-items: center;
 margin: 6px 0;

} .population-year {

 width: 60px;
 font-weight: bold;

} .population-value {

 flex-grow: 1;
 height: 22px;
 border-radius: 4px;
 position: relative;
 transition: width 1.2s ease;

} .population-value.up { background: #4caf50; } .population-value.down { background: #f44336; } .population-value.equal { background: #607d8b; } .population-value span {

 position: absolute;
 right: 6px;
 top: 2px;
 font-size: 12px;
 font-weight: bold;
 color: #fff;

}

/* Tooltip */ .population-value:hover::after {

 content: attr(data-tooltip);
 position: absolute;
 top: -28px;
 right: 0;
 background: #333;
 color: #fff;
 padding: 4px 8px;
 font-size: 12px;
 border-radius: 4px;
 white-space: nowrap;
 z-index: 10;

}

/* SVG line chart */ .population-linechart {

 width: 100%;
 margin-top: 20px;

} .population-stats {

 margin-top: 15px;
 font-size: 14px;
 background: #eef2f5;
 padding: 10px;
 border-radius: 8px;

} @media (prefers-color-scheme: dark) {

 .population-stats {
   background: #2a2a2a;
 }

} </style>

Kretanje broja stanovnika 1857.-2011.

{{#vardefine:max|0}} {{#vardefine:min|999999}} {{#vardefine:sum|0}} {{#vardefine:count|0}}

<svg class="population-linechart" viewBox="0 0 800 300" preserveAspectRatio="none">

 <polyline fill="none" stroke="#007bff" stroke-width="3"
   points="
   {{#loop:1|20|
     {{#vardefine:sum| }}
       {{#vardefine:count| }}
       {{#vardefine:max| }}
       {{#vardefine:min| }}
       ,
   }}
   " />

</svg>

{{#vardefine:p0|0}} {{#loop:1|20|

 {{#vardefine:trend|
     
   }}

{{{a{{#var:loop}}}}}

     <div class="population-value {{#var:trend}}"
          style="width:%;"
          data-tooltip="Godina {{{a{{#var:loop}}}}}: {{{p{{#var:loop}}}}} stanovnika">
       {{{p{{#var:loop}}}}}

   {{#vardefine:p0|{{{p{{#var:loop}}}}}}}

}}

Najviše: {{#var:max}} stanovnika
Najmanje: {{#var:min}} stanovnika
Prosjek: stanovnika
Ukupno godina: {{#var:count}}

Izvor – Državni zavod za statistiku

Po popisu iz 2001. godine smanjeno izdvajanjem naselja Donja Glina, Glinsko Vrelo, Gornje Taborište i Marindolsko Brdo.
Po popisima 1981. i 1991. sadrži podatke za naselja Donja Glina, Glinsko Vrelo, Gornje Taborište i Marindolsko Brdo.

Društva

• Kulturno umjetničko društvo "Graničar"
• Lovačko društvo "Trčka"

Izvori

• Franz de Paula Julius Fras: Cjelovita topografija karlovačke vojne krajine,
• Radoslav Lopašić: Uspomena na put u Slunjsku krajinu,
• Radoslav Lopašić: Gradovi oko Kupe i Korane,
• Hrvoje Salopek: Ogulinsko-modruški rodovi,
• Milan Radeka: Kordun u prošlosti,
• Mile Bogović: "Mostovi" - godišnjak slunjskog dekanata (tekstovi).

Vanjske poveznice

• Službena stranica grada Slunja
• Gospićko-senjska biskupija