Crošnjica (umanjenica od "krošnja", početna slova uzeta iz riječi lat. Croatia = Hrvatska) jest hrvatski ekološki projekt urbanih šumica, od medonosnih, do lokalnih i šumica hrane, koju se sadi u Hrvatskoj. Projekt je krenuo svibnja 2025. godine, na inicijativu Saveza izviđača Hrvatske i kreativne agencije Hearth. Prvi je zasad napravljen u općini Kamanju, na Međunarodni dan biološke raznolikosti, uz pomoć 120 volontera. Posađena je japanskom metodom Miyawaki. Projekt je osmišljen u suradnji sa stručnjacima šumarske i agronomske struke.[1]
Općenito
Sadi ju se na maloj površini. Biljne vrste u njoj su autohtone i udomaćene. Ovakvu šumicu dade se posaditi jurve na površini većoj od 100 četvornih metara. Po četvornom metru, idealno je kad se koncentrira 4 do 7 biljnih vrsta. Biljne skupine su raznolike: stabla, grmovi, polugrmovi, trajnice i jednogodišnje bilje. Ova vrsta šume je prilagođena urbanim i periurbanim područjima. Na rubni dio sade se heliofiti.[2] Vrste se pomno bira i sadi glede susjednih biljaka te ovisno o smještaju prema Suncu.[1]
Urbane šumice posađene metodom Miyawaki samoodržive su i vrlo bioraznolike. Vrlo ih malo se mora održavati. Zbog svega toga drveće u ovakvim šumicama je otpornije. Radi zaštite nasada od korova i sušenja, nakon sađenja posipa se po tlu malč od piljevine i bukvine kore. [1]
S naobrazbene strane, po šumici su postavljene pločice na kojima piše vrsta biljke na hrvatskom i latinskom. Unutar Crošnjice je pošljunčana staza uz koju su panjevi čime se stvara uvjete za učionicu u prirodi.[1]
Namjena
Pomoću urbanih šumica ublažava se klimatske promjene tako što iz atmosfere vezuju ugljik, čiji su spremnici gusta vegetacija i organska tvar iz šumica. Drugi koristan učinak je što na sebe vezuju zagađivače iz zraka i tla. Treći koristan učinak je što smanjuju otjecanje vode i eroziju tla. [2]
Općenito, oko i u njima su povoljniji mikroklimatski uvjeti: krajnje vrijednosti temperatura znatno su bliže, bolja je kakvoća zraka, ublažavaju učinak urbanih toplinskih otoka te smanjuju potrošenu energiju hlađenja i grijanja. Drveća u urbanim šumicama značajno potiču lokalnu bioraznolikost i povećavaju populaciju oprašivača, koji su iznimno bitni za ine ekosustave.[2]
Ljudima gode za psihičko i tjelesno zdravlje. Smanjuju buku, a zbog vezivanja sitnih čestica prašine, godi i plućima.[2]
Hrvatske crošnjice
Prvoposađena Crošnica, ona u Kamanju ima 250 raznih sadnica stabala, grmlja i prizemnog rašća od 40 različitih vrsta. Uz ostale tu su 5 različitih vrsti hrastova, divlja kruška, lipa, vrba, javor, [1] zatim divlja jabuka i divlja trešnja, pitomi kesten, sremza, oskoruša, jarebika, brekinja, mukinja, planika, rašeljka, drijen, zova i ine lokalne autohtone vrste.[2]