Crni sljez

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
Crni sljez
Crni sljez
Crni sljez
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Angiospermae
Red: Malvales
Porodica: Malvaceae
Rod: Malva
Vrsta: M. sylvestris
Dvojno ime
Malva sylvestris
L.

Crni sljez (šumski sljez, guščja trava, lat. Malva sylvestris) dvogodišnja je ili višegodišnja biljka iz porodice sljezovki.

Opis biljke

Biljka može narasti do 80 cm visine s razgranatim dlakavim stabljikama i tamnozelenim listićima na dugim peteljkama okruglog ili srcolikog oblika razdijeljenih po rubovima, zarezani na 5-7 režanja. Cvjetovi su plavkaste do ružičasto-crvene boje s 5 latica, a krunični listovi imaju 3-5 poprečnih pruga.

Kod svih vrsta sljeza razvija se karakterističan okrugli plod kalavac koji se dozrijevanjem raspada u 9-11 plodića s po jednom sjemenkom.

Rasprostranjenost

Biljka raste po poljima, uz puteve, kuće, kao korov po zapuštenim mjestima. Raste do 1200 m nadmorske visine po čitavoj Europi.

Ljekoviti dio biljke

Od travnja do srpnja mladi listovi crnoga sljeza pripremaju se kao varivo slično špinatu. Listovi su bogati vitaminom C, karotinom, željezom i kalcijem.

Od lipnja do sredine rujna sabiru se listovi i cvjetovi u vrijeme cvatnje. Katkada se sabire i korijen, a sjeme nakon dozrijevanja.

Nezreli plodovi crnog sljeza mogu se jesti svježi i stavljati u variva i marinade.

Ljekovito djelovanje

Cijeni se od davnina kao sredstvo za otklanjanje probavnih smetnji i rastvaranje sluzi. Od listova se mogu pripremati sluzavi kašasti oblozi za upale. Cvijet i list crnog sljeza propisuje farmakopeja (knjiga ili ukupnost propisa o pripravljanju i postupanju s lijekovima koji se moraju nalaziti u ljekarnama).

Posebno je važno čaj od crnog sljeza pripremati na isti način kao i kod bijelog sljeza hladnim putem, nikako se ne smiju kuhati ni listovi ni cvjetovi, kao ni popariti vrućom vodom.

Crni sljez je nekada imao i važnu ulogu u narodnom liječenju životinja kod probavnih problema ili primjenom toplih obloga kod čireva ili oteklina.

Dodatna literatura

  • Grlić, Lj., Samoniklo jestivo bilje, Prosvjeta, Zagreb, 1980.
  • Wilfort, R., Ljekovito bilje i njegova upotreba, Mladost, Zagreb, 1976.

Vanjske poveznice

Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se članak na temu: Crni sljez
Commons-logo.svgU Wikimedijinu spremniku nalazi se još gradiva na temu: Crni sljez
Wikispecies-logo.svgWikivrste imaju podatke o: Crni trn