Crkveno pučko pjevanje Slavonije, Srijema i Baranje je hrvatska zaštićena nematerijalna kulturna baština[1][2], upisana u Registar zaštićene nematerijalne kulturne baštine RH.
Važan je dio kulturne baštine toga područja i izraz religijskih osjećaja i identiteta lokalnih stanovnika. Prema svojoj melodijskoj, harmonijskoj i ritamskoj strukturi, crkvene se pučke pjesme razlikuju od svjetovnih seoskih pjesama posebno u slavonskoj Posavini i zapadnom Srijemu. U tim su krajevima srodne starogradskim pjesmama čiji su temelji u srednjoeuropskoj melodici, a kojih se u svjetovnoj glazbi nalazi više na području slavonske Podravine. Crkvene pjesme su razvijena napjeva, najčešće u durskom tonskom rodu s opsegom do oktave, s pratećim glasom za tercu nižim od vodećeg te su uglavnom pjevane u trodijelnim mjerama. Podrijetlo crkvenih pučkih pjesama vrlo je različito.[3]
Redovito ga izvode različite folklorne skupine na Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu[4], Pasionskoj baštini i inim manifestacijama.
Zaštita
Pod oznakom Z-5405 zavedeno je kao zaštićeno kulturno dobro - nematerijalno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "izvedbene umjetnosti".[3]
Izvori
- ↑ Munk, A. Nematerijalna kulturna baština na području Slavonije i Baranje baranja.hr. Objavljeno 26. lipnja 2015.
- ↑ "Crkvene pučke pjesme Slavonije, Baranje i Srijema kao kulturno dobro" ika.hkm.hr. Informativna katolička agencija. Objavljeno 27. veljače 2012.
- ↑ 3,0 3,1 "Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske". https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-5405
- ↑ Crkveno pučko pjevanje msf.hr. Međunarodna smotra folklora.
- ↑ Korizmenim koncertima Ansambl LADO obilježava početak 75. obljetnice umjetničkog rada (Arhivirano 20. veljače 2024.) lado.hr. LADO.